POTPREDSJEDNIK vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je na današnjoj, 159. sjednici vlade, nacrt Prijedloga Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine.
„Cilj nam je Republika Hrvatska otpornija na katastrofe, koji se planira postići kroz realizaciju, prije svega, smanjenja rizika, ali i povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama", rekao je potpredsjednik i ministar Božinović.
Riječ je o prvom dokumentu koji predstavlja sveobuhvatan, jedinstven i proaktivan pristup upravljanju rizicima od katastrofa, usmjerava aktivnosti i ulaganja na području upravljanja rizicima, što podrazumijeva sve faze upravljanja rizicima od katastrofa, od prevencije, pripravnosti do odgovora na katastrofe, piše MUP.
Donošenje ove Strategije, kroz koji su planirana 82 projekta ukupne vrijednosti 13.627.711.496 kuna, dodatna je potvrda da Hrvatska već poduzima sve potrebne korake u cilju povećanja spremnosti i otpornosti na katastrofe, što uključuje i odgovornost upravljanja rizicima svakog pojedinca i doprinos koji smanjenju rizika od katastrofa daje svaki sektor svojim sustavnim ulaganjima.
„Svjedoci smo sve učestalijih i intenzivnijih pojava katastrofa u svijetu, kojih nije pošteđena ni Republika Hrvatska, a koje su primarno rezultat klimatskih promjena. Analize stručnjaka, pogotovo meteorologa, i njihove predikcije govore o trendu ekstremnih pojava razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, koji nije kratkoročan i koji, nažalost, postaje naša realnost“, pojasnio je potpredsjednik Božinović nužnost donošenja ovog nacionalnog dokumenta, koji kao preduvjet predstavlja i ključni dokument za korištenje sredstava iz europskih fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021.-2027.
Strategija objedinjuje i određuje prioritetne aktivnosti za upravljanje rizicima od katastrofa, definirana ključna područja intervencije i izvore financiranja tih aktivnosti, te prati ukupna ulaganja u upravljanje rizicima, kao i njihov učinak.
Kroz planirane projektne aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova, planira se opremanje, osposobljavanje i poboljšanje pripravnosti i kapaciteta za odgovor u sustavu civilne zaštite uključujući izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i stavljanje u funkciju Nastavnog nacionalnog središta civilne zaštite (centralno u Jastrebarskom te ispostave u Divuljama i Bizovcu), Situacijskog središta za koordinaciju provedbe mjera civilne zaštite (u Zagrebu) i pet regionalnih centara civilne zaštite (u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu).
Također je u planu i nabava dva protupožarna zrakoplova putem rescEU Mehanizma unije za civilnu zaštitu te pet višenamjenskih modularno opremljenih helikoptera za pomoć osobama stradalim u nesrećama i katastrofama, kao i za brzi prijevoz timova za spašavanje na mjesto nesreće.
Izradu nacrta Strategije koordiniralo je Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova s institucijama nadležnima za upravljanje rizicima u okviru rada Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Platforma okuplja predstavnike relevantnih tijela državne uprave, ustanova te akademske zajednice, koji kroz rad Odbora i radnih tijela, iznose stavove, prijedloge i postignuća koji doprinose smanjenju rizika od katastrofa na svim područjima djelovanja.
U sklopu Strategije izrađen je i prvi Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa, kao smjernica za provedbu Strategije do 2024. godine, a oba dokumenta dostupna su na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Prestanak važenja matičnih brojeva građana
Uz predstavljanje ovog nacionalnog dokumenta, potpredsjednik i ministar Božinović izložio je i Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, te predsjednika i članove Vlade upoznao sa sadržajem dva memoranduma o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Turske, i to o suradnji u osiguravanju javnog reda i mira, i o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama.
Zakon o matičnom broju prestao bi važiti od iduće godine, odnosno od 1. siječnja 2023. prestat će se određivati matični brojevi građana i na taj način će se ukinuti ta identifikacijska oznaka za kojom, nakon ulaska u punu primjenu osobnoga identifikacijskog broja, ne postoji potreba.
„Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam“, zaključio je Božinović.
Suradnja s Turskom
Vezano uz produbljivanje suradnje s Republikom Turskom na području unutarnjih poslova, potpredsjednik i ministar Božinović istaknuo je da se Memorandumom o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Turske o suradnji u osiguravanju javnog reda i mira predviđa pružanje pomoći u osiguravanju javnog reda i mira tijekom turističke sezone, prilikom održavanja velikih događanja ili provođenja zajedničkih projekata, dok tematski fokus Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Turske o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama obuhvaća razmjenu operativnih saznanja i iskustava, predavača i stručnjaka, te organizaciju edukacijskih seminara, konferencija i programa izobrazbe iz područja prevencije, pripravnosti i odgovora na katastrofe i izvanredne situacije.
Oba memoranduma potpisali su ministri unutarnjih poslova dviju država, Soylu i Božinović, 8. rujna tijekom službenog posjeta turskog predsjednika Erdogana Hrvatskoj, a Memorandum o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama, svojevrsna je dodana vrijednost nacionalnoj Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa, jer će njegova primjena dodatno osnažiti naša nastojanja u pružanju učinkovitih odgovora na prirodne i civilizacijske prijetnje i rizike s kojima se suočavamo i, što je najvažnije, ojačati kapacitete hrvatskih mjerodavnih tijela u odgovoru na izvanredne okolnosti unutar sustava civilne zaštite.