HRVATSKA je u 2021. godini bila među zemljama EU s proračunskim manjkom i javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u ispod prosjeka Europske unije i eurozone, pokazale su prve procjene Eurostata.
Na razini EU proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4.7 posto, procijenio je Eurostat, što bi značilo da se smanjio za 1.9 postotnih bodova u odnosu na 2020., prvu godinu pandemije.
Oporavak gospodarstva od pandemijske krize
Na razini eurozone iznosio je 5.1 posto, što bi značilo da je bio manji za dva postotna boda nego u 2020. Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se prošle godine u EU na 88.1 posto, s 90 posto u 2020.
U eurozoni kliznuo je s 97.2 na 95.6 posto. Statističari napominju da smanjeni javni dug i proračunski manjak, iskazani udjelom u BDP-u, odražavaju oporavak gospodarstva od pandemijske krize.
EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3.0 posto, a javni dug 60 posto.
Hrvatska uz Portugal
Sve su članice EU prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga koji su 2021. zaključili s viškom od 2.3 odnosno 0.9 posto BDP-a.
Najveći je manjak zabilježila Malta, od 8.0 posto. Slijede Grčka, Latvija, Italija, i Rumunjska s proračunskim manjkom u rasponu od 7.4 do 7.1 posto.
U Hrvatskoj manjak u konsolidiranom proračunu opće države, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je prošle godine 12.4 milijarde kuna što je odgovaralo 2.9 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 27.7 milijardi kuna, što je odgovaralo 7.3 posto BDP-a.
Najbliže su Hrvatskoj Portugal i Finska s proračunskim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u od 2.8 odnosno 2.6 posto. Najniži je manjak u prošloj godini zabilježila Švedska, od 0.2 posto.
Visok grčki dug
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je prošle godine u otprilike pola članica EU viši od 60 posto, limita koji je prije pandemije trebao jamčiti stabilne državne financije.
Najniži su javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježili Estonija i Luksemburg, od 18.1 odnosno 24.4 posto. Blizu je i Bugarska, s 25.1 posto BDP-a.
U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošle godine 343.6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79.8 posto BDP-a. Na kraju 2020. iznosio je 330.4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87.3 posto BDP-a.
U skupini su i Mađarska i Austrija sa 76.8 odnosno 82.8 posto. Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je prošle godine Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.
Slijedi Italija gdje je bio veći za 50.8 posto od BDP-a, a blizu su i Portugal i Španjolska s javnim dugom većim od BDP-a za 27 odnosno za 18 posto.