PREGLEDNI rad koji je nedavno objavio Dragan Primorac nije neko novo otkriće kako su to predstavili brojni mediji, upozorili su za Index ugledni imunolozi.
Podsjetimo, Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) i središnji Dnevnik HRT-a, a potom i brojni drugi mediji među kojima i Index prošli su tjedan rad Primorca i njegovih kolega objavljen u časopisu Frontiers in Immunology predstavili kao otkriće koje pokazuje da je stanični imunitet važniji od protutijela jer nakon preboljenja covida ili cijepljenja ne opada s vremenom, što nije slučaj s protutijelima.
Bojan Polić, imenovani predsjednik Europske federacije imunoloških društava (EFIS), Felix Wensveen, predsjednik Hrvatskog imunološkog društva (HID), splitski imunolog Janoš Terzić i bivši čelnik Imunološkog zavoda akademik Vlatko Silobrčić ističu da pregledni rad nije isto što i otkriće. Smatraju da bi, u interesu znanosti, znanstvenika i javnosti, novinari koji predstavljaju znanstvene teme trebali znati za tu razliku.
Dvije kategorije znanstvenih radova
Terzić tumači da postoje dvije osnovne kategorije znanstvenih radova.
"U prvu spadaju izvorni znanstveni radovi, a u drugu pregledni radovi", kaže Terzić.
"Izvorni radovi detaljno opisuju znanstveno otkriće te ističu značaj otkrića. Oni se sastoje od više dijelova: uvodnog dijela u kojem se opisuje sadašnje znanje o temi otkrića, pregled metoda koji detaljno opisuje tehnike i načine mjerenja korištene u istraživanju, rezultate koji prikazuju pronađene podatke koji čine otkriće te raspravu koja otkriće stavlja u kontekst postojećih znanja i naglašava znanstveni doprinos novootkrivenog", tumači splitski imunolog.
"S druge strane, pregledni radovi sistematiziraju i prikazuju već objavljena, uglavnom tuđa, znanstvena otkrića, slično kao udžbenici. Izvorni znanstveni radovi su najcjenjeniji znanstveni element. Najprestižnije nagrade, poput Nobelove, dodjeljuju se isključivo za originalna otkrića redovito prikazana kroz izvorne znanstvene radove", dodaje Terzić.
Polić kaže da je u nedjelju u središnjem dnevniku HRT-a, kao i nekim tiskanim medijima, prenesena vijest iz Hine o značajnom otkriću grupe hrvatskih znanstvenika o dugotrajnosti stanične imunosti na covid-19 u odnosu na humoralnu koja se temelji na protutijelima.
Nepravda prema pravim autorima otkrića
"Kako se ovdje radi o preglednom, a ne originalnom znanstvenom članku, ne može biti riječi o znanstvenom otkriću kako su to prenijeli mediji i time netočno informirali javnost", upozorava Polić.
"Radi se o solidnom članku koji daje pregled poznatih činjenica iz originalnih znanstvenih radova o imunosti na covid-19 koji su do sada objavljeni. No prezentiranje tog rada kao znanstvenog otkrića netočno je i neprimjereno za objektivno novinarsko izvještavanje javnosti o znanstvenim dostignućima. Time se nepravedno zanemaruje doprinos niza svjetskih znanstvenika koji su svojim originalnim znanstvenim istraživanjima doprinijeli razumijevanju imunosti na covid-19, a isto tako se krivo informira domaća javnost što šteti javnom razumijevanju imunologije i općenito znanosti u našoj zemlji", ističe riječki imunolog.
Wensveen kaže da članak objavljen u Frontiers in Immunologyju pruža dobar pregled literature o staničnoj imunologiji usmjerenoj protiv covida-19.
"No, valja istaknuti da njezini zaključci nisu hrvatsko otkriće, već rezultat zajedničkih napora brojnih istraživačkih skupina u svijetu, koje su svoje znanstvene nalaze objavile u visokopozicioniranim časopisima u posljednje dvije godine. Ne umanjujući važnost radova koji primarne podatke stavljaju u perspektivu, zasluge za ovo otkriće s pravom treba pripisati autorima tih primarnih istraživačkih radova", napominje Wensveen.
Silobrčić ističe da pregledni članak može biti izvorni znanstveni članak samo ako donosi nove spoznaje, tj. spoznaje koje do tada nisu bile objavljene.
"Napisati revijski prikaz, u klasičnom smislu, znači napisati stručni članak u kojem se sabiru i sistematiziraju sva dosadašnja znanja o pitanju imunoreakcije", tumači naš akademik.
"Kao dugogodišnji glavni urednik časopisa mogu posvjedočiti da nije uvijek lako odrediti točnu kategoriju preglednog članka. U svojoj praksi vodio sam se ovim načelom: ako je pregledni članak sakupljanje i sistematiziranje već objavljenih znanstvenih spoznaja, uvrštavao bih ga u stručni pregledni članak. Međutim, ako bi se u preglednom članku nalazila i neka nova spoznaja, novi pristup rješavanju kojeg problema i slično, tada sam ga svrstavao u izvorni znanstveni pregledni članak. Na osnovu tih kriterija članak o kojem je riječ u ovome tekstu pripada u stručne pregledne članke", pojasnio je Silobrčić.
Znanstvenici trebaju odrediti što novinari mogu reći, a što ne
Naši imunolozi smatraju da bi mediji koji izvještavaju o znanstvenim otkrićima, a osobito Hina koju uobičajeno prenose svi hrvatski mediji uglavnom bez provjere, trebali imati ljude koji znaju procijeniti vrstu, značaj i kvalitetu znanstvenih otkrića i radova. Također se slažu da znanstvenici ne bi trebali zbog samoreklame navoditi novinare na krive predodžbe o svojim postignućima, već bi ih, naprotiv, trebali jasno uputiti u to što mogu, a što ne mogu reći o njima svjesni da je medijima u interesu uglavnom senzacionalističko izvještavanje.
Također, uobičajena je dobra praksa u znanstvenom novinarstvu da se pri sastavljanju medijskog teksta konzultiraju drugi znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju kako bi se dobio objektivniji uvid u njegovu vrijednost.
Terzić kaže da je, prema najrelevantnijoj bazi biomedicinskih radova PubMed, na temu covida-19 do sada objavljeno više od 255.000 radova, od kojih je preko 27.000 preglednih.
"Neselektivnim pristupom mediji štete znanosti jer ponekad kao vrhunsko otkriće proglašavaju rad koji to nije ili koji je objavljen u nekom prosječnom časopisu. Najrelevantniji pokazatelj kvalitete znanstvenog časopisa je čimbenik odjeka (engl. impact factor). Tako je impact factor najprestižnijih znanstvenih časopisa u STEM području Nature i Science oko 50, dok je najboljih u biomedicinskim znanostima taj preko 90", tumači Terzić koji smatra da mediji ne trebaju ni pisati o biomedicinskim radovima objavljenim u časopisima čiji je faktor utjecaja manji od 10, osobito ne kao o važnim otkrićima.
"Taj kriterij trebao bi biti još puno viši za pregledne radove, ako javnost uopće treba izvještavati o preglednim radovima jer oni uglavnom ne donose nikakve nove elemente ili otkrića. Također, odgovornost je znanstvenika da objektivno obavještavaju medije", poručuje Terzić.
Koliko je relevantan Frontiers in Immunology?
Nameće se pitanje može li se Frontiers in Immunology smatrati prestižnim časopisom?
Norveški nacionalni odbor za izdavaštvo dodijelio je njegovom izdavaču Frontiers Media ocjenu 0 na institucionalnoj razini u Norveškom znanstvenom indeksu od 2018. do 2021. To ukazuje da izdavač nije na akademskoj razini, jer nema visoke standarde recenzije, ali je iznad razine "X" potencijalno predatorskih izdavača. Predatorskim se općenito smatraju oni izdavači koji naplaćuju naknadu za objavljivanje materijala bez pružanja usluga objavljivanja koje bi autor očekivao, kao što su recenzije i uređivanje.
Polić kaže da je Frontiers in Immunology ustanovio IUIS, odnosno Međunarodna unija imunoloških društava te da je relativno mlad časopis.
"Spada u grupu osrednjih imunoloških časopisa po čimbeniku odjeka (7.56). Na primjer, vrhunski specijalizirani časopisi u području imunologije poput Immunity (Cell grupa časopisa) ima čimbenik odjeka 31.745, Nature immunology (Nature grupa časopisa) 25.6 ili Science Immunology (Science grupa časopisa) 17.727. Čimbenik odjeka pokazuje koliko je puta u prosjeku svaki rad citiran u dotičnom časopisu godišnje u znanstvenoj bazi podataka. Ovi časopisi uglavnom publiciraju izvorne znanstvene članke i poneki pregledni. No, postoje i časopisi specijalizirani za pregledne članke u imunologiji kao što su: Nature Reviews Immunology čimbenika utjecaja 53.106 ili Annual Review of Immunology čimbenika utjecaja 28.527. U ovim časopisima možete npr. publicirati pregledni članak samo ako ste dobro poznati u području i uglavnom po pozivu uredništva", zaključio je Polić.
Primorac: Nitko ne može ulaziti u uređivačku politiku medija
Primorac, kojeg smo kontaktirali u vezi s primjedbama hrvatskih imunologa, kaže da nitko od znanstvenika ne može ulaziti u uređivačku politiku medija.
“No moram stati u zaštitu Indexa koji je vrlo korektno prenio vijest. Osim toga, mediji su i naveli da se radi o preglednom članku, samo treba pažljivo čitati i biti dobrohotan.
S druge strane, u tom preglednom članku ključnu ulogu smo dali našem nedavno objavljenom članku u znanstvenom časopisu Vaccine, gdje smo jasno pokazali da razina stanične imunosti uvjetovana T limfocitima (što smo utvrdili mjerenjem koncentracije interferona gama – IFNγ) nije bila uvjetovana vremenom proteklim od infekcije SARS-CoV-2, što nije bio slučaj s razinom protutijela, tako da i naslov objavljen na Indexu odgovara istini”, objasnio je.