RAZLIČITI dijelovi našeg tijela su međusobno povezani te zdrav organ na jednome području često može ukazivati na dobrobit na drugom. Uzmimo na primjer potencijalnu vezu između višeg stupnja obrazovanja i smanjenog rizika od razvoja crijevnih bolesti. Istraživanje koje analizira ovu poveznicu se nadograđuje na prethodnu studiju, koja je otkrila genetsku povezanost između Alzheimerove bolesti (poremećaja kognitivnih funkcija) i zdravstvenih problema gastrointestinalnog trakta.
Znanstvenici su u novome istraživanju analizirali podatke 766.345 ispitanika koji su bili uključeni u studije genoma te promatrali odnose između Alzheimerove bolesti, specifičnih kognitivnih osobina i niza crijevnih poremećaja, poput peptičkog ulkusa (PUD), gastritisa, gastroezofagealnog refluksa (GERB), sindroma iritabilnog crijeva, divertikuloze i upalne bolesti crijeva (IBD).
Otkrili su snažnu genetsku korelaciju između kognitivnih sposobnosti i većine crijevnih bolesti, osim IBD-a. Stručnjaci smatraju da ta povezanost možda ovisi o utjecaju na određene dijelove genoma. Analiza temeljena na genima također je otkrila značajno genetsko preklapanje kognitivnih osobina s Alzheimerovom bolešću i gastrointestinalnim poremećajima.
"GERB može biti čimbenik rizika za kognitivan pad"
Ovaj bi odnos čak mogao biti relativno izravan. Naime, Mendelova randomizacija je pokazala da čimbenici poput obrazovanja i više inteligencije vjerojatno smanjuju rizik od razvoja određenih crijevnih bolesti.
Mendelova randomizacija je statistička tehnika koju koriste genetski epidemiolozi za utvrđivanje uzročno-posljedičnih učinaka, na primjer utječe li biomarker na rizik od bolesti ili je to samo statistička povezanost.
Štoviše, znanstvenici su pronašli neke dokaze da je GERB uzrokovao određeni kognitivni pad, poput smanjene inteligencije. A izgleda da je ovaj odnos naših crijeva i mozga dvosmjeran, piše Science Alert.
"GERB može biti čimbenik rizika za kognitivni pad, stoga je važno da zdravstveni djelatnici traže znakove ili simptome kognitivne disfunkcije kod pacijenata koji imaju tu bolest", rekao je genetičar Emmanuel Adewuyi sa Sveučilišta Edith Cowan.
"Poticanjem obrazovanja mogao bi se smanjiti rizik od crijevnih bolesti"
Do sada se u brojnim studijama proučavala povezanost crijeva i mozga. Na primjer, konzumacija zdrave hrane potencijalno može smanjiti razinu stresa. Kako točno nastaje ta povezanost, još nije jasno, ali čini se da je veza između našeg mozga i našeg probavnog sustava jedna od najjačih koje postoje – a poteškoće na jednom kraju ovog lanca mogu dovesti do problema na drugom.
"Naši rezultati pokazuju da bi se poticanjem obrazovanja mogao smanjiti rizik od crijevnih bolesti. Odnosno, društveni i politički poticaji razvoja obrazovnih postignuća ili kognitivnog treninga mogu doprinijeti višoj razini inteligencije, što bi moglo dovesti do boljih zdravstvenih ishoda, uključujući smanjeni rizik od razvoja crijevnih bolesti", kazao je Adewuyi.
Istraživanje naziva Relationship of Cognition and Alzheimer’s Disease with Gastrointestinal Tract Disorders: A Large-Scale Genetic Overlap and Mendelian Randomisation Analysis objavljeno je u časopisu International Journal of Molecular Sciences.