Unatoč naporima Vladimira Putina da promovira rast ruske ekonomije, usprkos visokoj inflaciji, Kremlj je zabrinut za budućnost zemlje. To tvrdi Institut za ratne studije (ISW).
Rusija je pretrpjela određenu financijsku nestabilnost uzrokovanu sankcijama koje su zapadne zemlje uvele kako bi kaznile Moskvu zbog invazije na Ukrajinu. Sukob s Ukrajinom doveo je i do rekordnog porasta vojnih izdataka. Putin je priznao problem rastućih cijena kada je na forumu banke VTB u Moskvi u srijedu govorio o potrebi za suzbijanjem inflacije te borbi protiv nje, prenosi Newsweek.
Putin naglašava pozitivne aspekte ekonomske situacije
Međutim, ruski predsjednik je naglasio i pozitivne aspekte izjavivši da će ruska ekonomija rasti za 4 posto do kraja ove godine te se pohvalio rastom BDP-a od 4.1 posto do listopada, djelomično zahvaljujući proizvodnji.
ISW je naveo kako ove izjave sugeriraju da Putin vjerojatno pokušava stvoriti dojam ekonomske stabilnosti nakon što je Elvira Nabiullina, predsjednica Središnje banke, sugerirala da bi osnovna kamatna stopa, koja je već na rekordnih 21 posto, ovog mjeseca mogla rasti još više.
Putin je tijekom govora pohvalio stopu nezaposlenosti od 2.3 posto. ISW ističe da ruski predsjednik nije spomenuo da je rekordno niska nezaposlenost rezultat toga što mnogi Rusi sudjeluju u borbama u Ukrajini te da Rusija pati od ozbiljnog nedostatka radne snage, što dodatno potiče inflaciju.
Rusi se žale na cijene krumpira i mlijeka
Inflacija u Rusiji dostigla je 9 posto, što je više nego dvostruko od cilja Središnje banke koji iznosi 4 posto. Ove brojke dolaze u trenutku kada su cijene u studenom porasle za 1.51 posto, što ruski ekonomisti nazivaju najvišom razinom za ovaj mjesec u posljednjih deset godina. Dodatna je to loša vijest za rusku ekonomiju, dok se građani već žale zbog rasta troškova, osobito osnovnih proizvoda kao što su krumpir, mlijeko i maslac.
Podaci Središnje banke pokazuju i kako su štedni polozi Rusa pali na povijesno nisku razinu te bi mogli pasti još niže. Prošlog tjedna rubalj je dosegao 32-mjesečni minimum od 114 prema američkom dolaru, što je natjeralo Središnju banku da obustavi kupovinu stranih valuta na domaćem tržištu za ostatak 2024. godine.
Drozdz: "Paketi sankcija imaju negativne učinke, ali omjer javnog duga nam je bolji od onog zapadnih zemalja"
Navedeno je uslijedilo nakon posljednjeg paketa američkih sankcija protiv Rusije koje su pogodile desetke financijskih institucija, uključujući Gazprombank koji je korišten za inozemna plaćanja ruske plinske prodaje.
"Paketi sankcija imaju svoje negativne učinke, koji se u Rusiji uglavnom osjete u obliku visoke inflacije", izjavio je Grzegorz Drozdz, tržišni analitičar. "Visoke kamatne stope na kredite u rubljima nisu uspjele privući širi krug investitora."
Drozdz je dodao i da je omjer javnog duga ruske ekonomije u odnosu na BDP, koji je na početku godine iznosio 14.9 posto, izuzetno nizak u usporedbi sa zapadnim zemljama.