Komora: Poljoprivrednici pogođeni Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, javite nam se

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

HRVATSKA poljoprivredna komora (HPK) pozvala je poljoprivrednike koji su na bilo koji način pogođeni primjenom novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu da se hitno jave na e-mail HPK komora@komora.hr do petka, 16. prosinca do 12 sati. 

Poljoprivrednici koji su pogođeni primjenom Zakona trebaju dostaviti ime i prezime, naziv općine i koji problem sa zemljištem imaju kako bi se Komora na kvalitetan način pripremila za sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, na kojem će se razgovarati o problemima na koje upozoravaju poljoprivrednici s terena. 

Iz HPK podsjećaju da su početkom ovog tjedna upozorili kako bi zbog načina provedbe natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, 150 tisuća hektara državne zemlje moglo ostati neobrađeno i nezasijano godinu ili dvije. Riječ je, kako su naveli, o 15 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. 

Predsjednik HPK Mladen Jakopović upozorio je na istek ugovora o najmu državnih poljoprivrednih površina i vakuum koji se pojavljuje za vrijeme provedbe natječaja za poljoprivredne površine.

Najveći problemi

"Najveći problem, osim rasporeda bodovanja, to je da u prijelaznim i završnim odredbama zakona ne piše što sa zemljom u pravnom vakuumu, kada nekome istekne ugovor, pa dok sljedeći zakupac ne dobije tu zemlju, a to je taj dugi period od šest, devet ili više mjeseci", rekao je Jakopović.

Iz HPK su početkom tjedna istaknuli kako je situacija sa zemljištima postala izuzetno komplicirana, jer brojne općine i gradovi nisu provodile natječaje za zakup, a proizvođači su koristili zemljišta na temelju ugovora, to jest potvrda koje su sada istekle.

Zbog toga, kako su naveli, proizvođači više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje koju su do sada obrađivali, a na teren se šalju inspekcije koje izriču kazne, jer Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da korištenje poljoprivrednog zemljišta bez pravne osnove nije dopušteno.

Kao jedan od problema su izdvojili i to što jedinice lokalne samouprave mogu, ali ne moraju odrediti maksimalnu površinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom poljoprivrednom gospodarstvu na njihovom teritoriju.

Takva raspodjela, kako su kazali, vodi do bankrota dosadašnjih posjednika, jer ne mogu zadržati poljoprivredno gospodarstvo s 10, 20 ili 30 posto dosadašnjeg zakupa zbog mehanizacije, broja zaposlenih, broja stoke i drugog.