REFORMA, najveća liberalna stranka u Estoniji, gotovo je sigurno pobjednica nedjeljnih parlamentarnih izbora koje je obilježio uspjeh krajnje desnice, pokazuju nepotpuni rezultati s 420 od 451 biračkog mjesta.
Euroskeptična stranka krajnje desnice EKRE više je nego udvostručila svoj rezultat s prošlih izbora prije četiri godine i osvaja 17,7 posto glasova. No njezin ulazak u koalicijsku vladu malo je vjerojatan zbog nedostatka partnera.
Objavljeni neslužbeni rezultati
Jedan od čelnika Reforme, Kristen Michal, rekao je na javnoj televiziji ERR da njegova stranka ide prema pobjedi i isključio je mogućnost koaliranja s EKRE-om.
Reforma koju vodi bivša europska zastupnica Kaja Kallas i koja dobiva gotovo 30 posto glasova treba imati 35 od 101 mjesta u parlamentu, što je za pet mjesta više nego u sadašnjem sazivu, objavilo je izborno povjerenstvo.
Centar premijera na odlasku, Jurija Ratasa, koji dolazi na drugo mjesto, imat će 25 (-2) a EKRE 19 (+12).
Savez s Centrom neće biti prvi izbor Reforme, rekao je Michal, odbacivši takvu mogućnost, osim ako se ona "ne bude mogla izbjeći".
Konzervativci Pro Patrije (Isamaa) dobivaju 12 zastupnika (-2), a Socijaldemokratska stranka 10 (-5). Te dvije stranke su dio koalicije na odlasku.
Prema nepotpunim rezultatima, druge stranke ne prelaze izborni prag od 5 posto glasova.
Izbori prošli bez nereda
Ovi parlamentarni izbori su protekli mirno i policija je izvijestila tek o nekim manjim izgredima kod zatvaranja birališta u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Centar i Reforma, tradicionalni politički protivnici, smjenjivali su se na vlasti, a ponekad su i zajedno formirali vladu otkad se Estonija prije više od četvrt stoljeća oslobodila sovjetske vlasti.
Obje podupiru Europsku uniju i NATO i dobro su upravljale javnom potrošnjom, zahvaljujući čemu Estonija ima najmanji udio duga u BDP-u u eurozoni.
U kampanji su dominirale socijalne i gospodarske teme, uključujući poreze. Reformska stranka se fokusirala na otvaranje novih radnih mjesta i na poboljšanje poslovne klime, a Centar je obećavao povećanje mirovina i bolju potporu mladim obiteljima.
Odaziv na izborima bio je gotovo 60 posto, pokazuju podaci zabilježeni u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu.