HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA (HLK) danas je, reagirajući na medijske napise, opovrgnula da je ove godine 838 liječnika kompletiralo dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo, ističući da je riječ o podacima za razdoblje od 2013. do kraja lipnja 2022.
U 2019. je dokumentaciju za odlazak kompletiralo ukupno u cijeloj godini 76 liječnika. U 2022. do kraja lipnja je dokumentaciju kompletiralo 36 liječnika pa se očekuje da će to do kraja godine biti na razini iz 2019. kažu u HLK.
Zaključuju da je 838 liječnika kompletiralo dokumentaciju u razdoblju od 2013. do kraja lipnja 2022. godine.
Dodaju da je riječ o službenim podacima iz Atlasa liječništva koji su javno dostupni.
Problem s koeficijentima i prekovremenim satima
Podsjetimo, vodeće hrvatske liječničke udruge zatražile su jučer od vlade da hitno riješi probleme s koeficijentima liječnika, omogući reprezentativnost liječničkog sindikata te riješi pitanje više od tri milijuna prekovremenih radnih sati liječnika na godišnjoj razini.
"Mi ne možemo pregovarati o svojim radnim pravima i sustavno se krši Zakon o radu u kontekstu prekovremenih sati liječnika. Tražili smo donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika, no ništa se u tom smislu nije pomaklo", istaknuo je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić na konferenciji za novinare.
Iako je kao povod konferencije percipirana vladina uredba kojom su prošloga tjedna povećani koeficijenti rukovodećem sestrinskom kadru, liječničke udruge kažu da pozdravljaju tu vladinu odluku, no pitaju se i zašto se ne odgovara na njihove zahtjeve.
"Ministar ne odgovara na naše dopise"
"Svi razgovori koje smo vodili u Ministarstvu ostali su bez rješenja, ministar ne odgovara na naše dopise. Mi ćemo to sada rješavati na drugi način", poručila je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Renata Čulinović Čaić. Kao odgovor na ignoriranje vlade pozvala je kolege da počnu raditi sukladno propisanim standardima i normativima.
Pojasnila je da traže priznavanje reprezentativnosti HLS-u prije početka pregovora o novom granskom kolektivnom ugovoru, 31. listopada. Traže i donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika te izjednačavanje koeficijenata liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Traže i rast plaća specijalizanata barem za deset posto te priznavanje uvjeta rada sukladno radnom mjestu.
"Ako samo trećina ljudi na pojedinim odjelima povuče suglasnost za tjedni rad duži od 48 sati, sustav je blokiran", poručila je.
Obiteljska liječnica Mirela Marković upozorila je na razliku u koeficijentima od 4.48 posto između bolničkih liječnika i onih u primarnoj zaštiti. Istaknula je da plaća liječnika nakon fakulteta u ordinaciji obiteljske medicine iznosi svega oko 7500 kuna mjesečno, a nakon specijalizacije između 8500 i 9000 kuna, ovisno o djeci i olakšicama te prirezu.
Ako im se ne ispuni zahtjev za izjednačavanje koeficijenata s bolničkim liječnicima, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti poručuju da "neće više raditi na brzaka", za svakog pacijenta će odvojiti 20 minuta, pa će liste čekanja biti i u primarnoj zaštiti.
"Nekorektno se u javnosti barata prosječnim plaćama liječnika"
Čulinović Čaić demantirala je i izjavu ministra o rastu plaća u zdravstvu od 40 posto, istaknuvši da su liječnicima plaće rasle ukupno 24 posto, te pozvala ministra da objasni kako je došao do 40 posto.
Nekorektno se, kaže, u javnosti barata prosječnim primanjima liječnika jer je okvirna neto plaća za bolničke specijalizante oko 11.000 kuna, za specijaliste oko 15.000 kuna te za subspecijaliste oko 16.000 kuna.
Luetić je istaknuo da su liječnici temeljni nositelji zdravstvene zaštite, no njih vlada ne tretira kao ravnopravne partnere u pregovorima, nego ih sustavno ignorira. Ponovno je upozorio vladu na odljev liječničkog kadra iz Hrvatske, što dovodi u pitanje održivost zdravstvenog sustava.
"U devet godina, otkako je RH ušla u EU, 1032 liječnika otišla su raditi u inozemstvo, a ove je godine 838 liječnika prikupilo potrebnu dokumentaciju za odlazak u inozemstvo", upozorio je Luetić.
Koliki je manjak liječnika u Hrvatskoj, kaže Luetić, pokazuje podatak da čak trećina bolničkih specijalista često mora istovremeno pokrivati više radilišta, a polovica bolničkih specijalista odrađuje 32 i više prekovremenih sati svaki mjesec. "Hoće li netko u Hrvatskoj odgovarati zbog ovoga kršenja zakona", upitao je predsjednik Komore.