U Zagrebu je potvrđena prisutnost virusa Zapadnog Nila. Virus je potvrđen i kod ljudi, a četiri osobe se zbog zaraze liječe u Klinici za infektivne bolesti, dok su dvije na intenzivnoj njezi. Kako se virus širi, koliko je opasan i, najvažnije, kako se građani mogu zaštititi od zaraze?
Virus Zapadnog Nila najčešće kruži između ptica i komaraca, dok se čovjek može zaraziti ubodom komarca koji je prethodno pokupio virus od zaražene ptice. Virus je pronađen kod pet uginulih vrana na različitim lokacijama u Zagrebu, što prema riječima stručnjaka ukazuje na znatnu prisutnost virusa na gradskom području.
Statistika oboljelih u Hrvatskoj
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da broj oboljelih od virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj značajno varira iz godine u godinu. U promatranom razdoblju zabilježeno je ukupno 120 oboljelih i pet smrtnih slučajeva, pri čemu se najveći broj slučajeva dogodio 2018. godine, kada je oboljelo 63 osoba, a četiri su umrle.
Simptomi bolesti: od blage temperature do najtežih oblika
Na stranicama HZJZ-a navodi se i da vrijeme inkubacije traje od dva do 15 dana te da većina infekcija (70-80%) prolazi bez simptoma, dok ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripi, koji uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje.
"U 25-50% slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije povlače se u roku od nekoliko dana (3-6 dana). U težim slučajevima, u manje od 1% zaraženih, razvit će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik bolesti.
Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut) i komu", objašnjavaju.
Hackenberger: Ovo je ozbiljan biološki signal
Prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za Index je rekao da nalaz virusa Zapadnog Nila u vranama nikako nije zanemariva činjenica, već je ozbiljan biološki signal.
"Tigrasti komarac redovito se povezuje s virusom Zapadnog Nila, često i kao navodni glavni krivac. To nije točno. Glavni prijenosnici virusa Zapadnog Nila u Europi vrste su iz roda Culex", još je rekao.
Kaže da Zagreb trenutno ima dva različita problema s komarcima. Culex pipiens važan je prijenosnik virusa Zapadnog Nila i aktivniji je navečer i noću, dok je tigrasti komarac aktivan tijekom dana i važan prijenosnik drugih bolesti poput denge, chikungunye i Zike.
Tri linije obrane
Govori da se zaštita svodi na tri linije obrane od ovih napasnika: obrana na koži, obrana odjećom i obrana prostora.
"Na koži funkcioniraju repelenti, ali samo s dokazano djelotvornim aktivnim tvarima, a to su DEET (N,N dietil meta toluamid) u koncentraciji od dvadeset do trideset posto, ikaridin (pikaridin), IR3535 te ulje limunskog eukaliptusa (PMD). Sve ostalo je uglavnom trgovina očekivanjima.
Ključna je pravilna primjena u vidu tankog, ali potpunog sloja po svoj otkrivenoj koži, jer komarac pouzdano nađe onih nekoliko nepremazanih kvadratnih centimetara. To je posebno važno kod tigrastog komarca jer on leti nisko i napada gležnjeve, stopala i potkoljenice, dakle upravo dijelove tijela koje ljudi redovito zaborave premazati.
Repelent treba obnavljati nakon vremena navedenog na deklaraciji, nakon znojenja ili kupanja, a ako se koristi i zaštita od sunca, prvo ide krema za sunčanje, a repelent tek nakon nje", kaže.
Uska i tanka odjeća ne štiti
"Odjeća je podcijenjena, ali je zapravo vrlo učinkovita. Duge, široke i svijetle stvari od gušće tkanine bitno smanjuju broj uboda, dok uska i tanka odjeća gotovo ne štiti jer komarac s lakoćom probode tkaninu. Mreže na prozorima i mreža nad krevetom najisplativija su investicija koju netko može vrlo lako napraviti, uz uvjet da su bez rupa i da dobro nalijegaju", dodaje.
"Ultrazvučni odbijači komaraca ne djeluju, što je više puta pokazano u kontroliranim ispitivanjima. Narukvice, naljepnice i svijeće s citronelom štite eventualno nekoliko centimetara oko osobe i na otvorenom ih vjetar praktički poništava. To je posebno bezvrijedno protiv tigrastog komarca koji je uporan i vraća se u naletima.
Vitamin B, češnjak i slični 'prirodni" pristupi nemaju potvrđen učinak. Posebno bih se osvrnuo na električne UV lampe s rešetkom, jer one masovno ubijaju noćne leptire, kornjaše i druge korisne kukce, a komarce gotovo uopće ne privlače. Komarac traži ugljikov dioksid, toplinu i miris kože, a ne svjetlo. S ekološke strane to je čista šteta bez ikakve koristi.
Slično vrijedi i za samoinicijativno prskanje dvorišta insekticidima u spreju, gdje učinak traje sat ili dva, a stradaju oprašivači i predatori koji bi inače sami držali dio populacije pod kontrolom. Ekotoksikloški je to ne samo besmisleno već i štetno, a ekonomski neisplativo.
Jedna stvar ipak dobro funkcionira protiv tigrastog komarca na terasi, a to je obični vrtni ventilator. Tigrasti komarac slabo leti i zračna struja ga učinkovito drži podalje", napominje.
Kad je rizik najveći?
Pitamo ga u koje su doba dana komarci koji mogu prenositi virus najaktivniji i postoje li mjesta u Zagrebu na kojima je rizik veći.
"Culex pipiens, dakle stvarni prijenosnik virusa Zapadnog Nila, sumračna je i noćna vrsta. Njihova aktivnost počinje otprilike sat vremena prije zalaska sunca, a vrhunac je u prva dva do tri sata mraka, dok se drugi manji vrhunac javlja pred zoru. To je razdoblje u kojem se isplati imati duge rukave, repelent i zatvorene prozore bez mreže.
Tigrasti komarac ponaša se obrnuto, ubada danju, s izraženim vrhuncima ujutro i u kasno poslijepodne prema sumraku", dodaje.
Rizik je vezan uz savski nasip, Bundek, Jarun..
"Za virus Zapadnog Nila veći je rizik vezan uz vodena i vlažna staništa te uz mjesta okupljanja ptica, dakle savski nasip i priobalje, Bundek, Jarun, Maksimir, Savica i okolna jezera, kanale i potoke. Vrlo je važna i podrumska forma Culex pipiens molestus, koja se razmnožava u poplavljenim podrumima, oknima, šahtovima i septičkim jamama starijih dijelova grada, pa stanari cijele zgrade s njom žive u dodiru cijelu sezonu.
Tigrasti komarac je pak tipično urbana vrsta i nalazimo ga točno tamo gdje ljudi žive, u gusto izgrađenim kvartovima s dvorištima, u vrtnim naseljima, na grobljima, u vrtnim centrima, na parkiralištima s naslaganim gumama i na balkonima s teglama.
Njegov domet leta iznimno je kratak, u pravilu stotinjak do dvjestotinjak metara. To znači nešto vrlo konkretno, tigrasti komarac koji vas ubada gotovo sigurno se izlegao u vašem, susjedovom ili najbližem dvorištu", kaže.
Ljudi mogu doprinijeti smanjenju broja komaraca
Hackenberger govori da ljudi mogu doprinijeti smanjenju broja komaraca puno više nego što misle, osobito kada je riječ o tigrastom komarcu. Kaže da Culex pipiens preferira vodu bogatiju organskom tvari i nešto veće nakupine, dakle šahtove, okna, poplavljene podrume, bačve i zapuštene kanale.
"Tigrastom komarcu treba nevjerojatno malo, dovoljan je zaboravljeni čep, podložak ispod tegle ili tanjurić s dva prsta vode", kaže.
Rekao je da građani trebaju redovito uklanjati sva mjesta na kojima se zadržava voda, od podložaka za tegle, kanti i bačvi do začepljenih oluka, starih guma i drugih posuda. Napominje da sve što može zadržavati vodu trebalo bi barem jednom tjedno isprazniti, isprati i okrenuti naopako, jer razvoj tigrastog komarca tijekom ljeta traje svega sedam do deset dana.
Kako smanjiti rizik?
Za kraj smo ga pitali što bi građani Zagreba trebali napraviti već danas kako bi što više smanjili mogućnost uboda komarca i potencijalne zaraze virusom Zapadnog Nila.
Hackenberger daje nekoliko jednostavnih savjeta. Za početak, građanima savjetuje da provjere i poprave mreže na prozorima, osobito u spavaćoj sobi, koriste repelente s DEET-om, ikaridinom ili IR3535 te da pri boravku na otvorenom, posebno od sumraka nadalje, nose dugu odjeću.
Ako u zgradi postoji poplavljen podrum ili stalno vodom ispunjeno okno, takve lokacije treba prijaviti upravitelju ili nadležnim službama kako bi se proveo odgovarajući tretman. Starije osobe i kronični bolesnici trebali bi se javiti liječniku ako razviju visoku temperaturu praćenu jakom glavoboljom, ukočenošću vrata ili smetenošću.
Posebno upozorava starije osobe i kronične bolesnike da se kod visoke temperature praćene jakom glavoboljom, ukočenošću vrata ili smetenošću jave liječniku.