ČLANOVI Hrvatske liječničke komore (HLK) su do 1. siječnja 2017. godine plaćali članarinu u mjesečnom iznosu između 40 i 300 kn, ovisno o visini prihoda, a od 1. siječnja 2017. godine plaćaju mjesečnu članarinu u iznosu 125 kuna neovisno o primanjima. Tadašnji predsjednik HLK-a, mr. sc. Trpimir Goluža, tvrdio je kako se ne radi o povećanju, već o ujednačavanju visine iznosa članarine. Index je tad napisao da će povećanjem članarina HLK uprihoditi čak 11 milijuna kuna više, što nam je rekao prof. dr. Božo Bota, splitski liječnik u mirovini.
HLK je potom objavila članak u kojem su napisali "Indexov tekst, protivno stvarnim činjenicama, se pristrano, neprofesionalno i parcijalno bavi sustavom članarina. Pristranost proizlazi iz činjenice da se novinarka nije niti potrudila postaviti pitanje Komori na ovu temu. Tako je prekršila temeljni profesionalni princip novinarstva da se kod izvještavanja o temama o kojima postoje različita stajališta, a posebice kod iznošenja optužujućih navoda, javnosti predstave oba suprotstavljena stajališta. Objavom stajališta samo jedne strane u tekstu i nekritičkim prenošenjem neistinitih i nepotpunih informacija i tvrdnji, novinarka je nanijela veliku štetu ugledu Liječničke komore i njezinom vodstvu. Neistinita je tvrdnja da će povećanjem članarina HLK uprihoditi 11 milijuna kuna više, što je nemoguće s obzirom na strukturu članstva i iznos članarine. Komora je u 2016. od članarina po starom sustavu uprihodila 15 milijuna kuna, a o ukupnim prihodima u 2017. pravovremeno ćemo informirati članove i nadležne državne institucije".
Međutim, četvero psihologa, Domagoj Švegar, Dragan Vuletin, Nataša Ivanković i Ivica Milanja, koji su osnovali neformalnu građansku inicijativu "Psihološko proljeće", krenuli su u razotkrivanje nepravilnosti i rastrošnosti u ponašanju čelnih ljudi svih komora. U tu svrhu od 24 komore zatražili su podatke o plaćama čelnih ljudi i o načinu na koji se troše sredstva. Oni su danas objavili kako je Index bio u pravu.
HLK od članarina u 2017. uprihodila 10 milijuna kuna više nego godinu prije
"S obzirom na to da je danas u lipu poznat podatak o prihodima HLK od članarina, odgovorno tvrdimo da su možebitno klevetnički elementi sadržani eventualno u tekstu HLK-a, a nikako u novinarskoj tvrdnji da će povećanjem članarina HLK u 2017. godini uprihoditi 11 milijuna kuna više nego u 2016. godini. Naime, uvidom u dokumentaciju kojom raspolaže Ministarstvo financija RH, nesporno je da je HLK od članarina 2016. godine (po starom načinu naplate) uprihodila 15.167.179,00 kn, a 2017. godine (po ujednačenom načinu naplate) 25.019.115,00 kn. Dakle, "ujednačavanjem" visine iznosa članarine HLK je 2017. godine uprihodila 10 milijuna kuna više nego godinu ranije. Izraženo u postocima, HLK je "novim načinom obračuna" svoj godišnji prihod od članarina povećala za 65% u odnosu na prošlogodišnji", stoji u priopćenju koje nam je poslao psiholog Domagoj Švegar, docent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Navodi kako je porastom prihoda za 10 milijuna kuna u 2017. godini, koji su nastali kao posljedica "uravnoteženja" visine iznosa mjesečne članarine, HLK kao neprofitna pravna osoba došla u situaciju da ostvaruje ogromne višemilijunske viškove prihoda.
"Tu je situaciju HLK elegantno riješila tako da je u 2017. i 2018. godini donirala preko 10 milijuna kuna (3.102.382,00 kn 2017. godine i 7.105.149,00 kn 2018. godine). Da tih donacija nije bilo, samo višak prihoda HLK u te dvije godine (otkako je na snazi novi načinu naplate) bi iznosio 19,2 milijuna kuna, 4 milijuna kuna više nego kompletan prihod od članarina HLK u 2016. godini (koji je iznosio 15,2 milijuna kuna)", kazao je Švegar.
Tko su primatelji donacija?
Navodi da je, s obzirom na sve navedene parametre, lako izračunati da bi uravnoteženim iznosom članarine od 76 kuna mjesečno HLK uprihodila nešto više od 15,2 milijuna kn, koliko je uprihodila 2016. godine, a iznosom od 125 kuna bilo je i logično za očekivati da će uprihoditi 10-ak milijuna kuna više.
"Dakle, logična procjena iznosa članarine za 2017. godinu bila bi 80 kn mjesečno (opreza radi, malo više od 76 kn/mj). Pitanje koje se ovdje samo po sebi nameće je: tko su primatelji donacija? Odgovor još uvijek ne znamo, radimo na tome i objavit ćemo tu informaciju čim doznamo, to ćemo obraditi kao zasebnu temu", kazao je Švegar.
Istaknuo je kako je godinu dana kasnije, uvjerivši se u prokušan recept HLK, predsjednica i Upravni odbor Hrvatske psihološke komore (HPK) Skupštini HPK u prosincu 2017. godine predložila uvođenje jedinstvenog iznosa članarine u visini 80 kuna, umjesto dotadašnjeg sustava naplate u okviru kojega je iznos mjesečne članarine ovisio o visini prihoda. U raspravi na tu temu isticalo se, kaže Švegar, kako se uvođenjem jedinstvenog iznosa članarina ustvari smanjuje za dio članova, jer se mjesečni iznos članarina kretao ranije u rasponu od 25 do 100 kuna.
Porasli i prihodi Hrvatske psihološke komore zbog članarina
Na sjednici Skupštine HPK, održanoj 9. prosinca 2017. godine, prijedlog predsjednice i Upravnog odbora HPK o uvođenju jedinstvene članarine u iznosu od 80 kuna, dobio je, navodi Švegar, svega 23 glasa, 2 člana bila su suzdržana, a preostalih 50 od ukupno 75 nazočnih članova Skupštine (među kojima i većina inicijatora Psihološkog proljeća, uključujući i Švegara) glasovalo je protiv i odbacilo prijedlog čelnika HPK. Uslijedilo je glasovanje o jedinstvenoj članarini u iznosu 60 kuna, koji je usvojen većinom glasova.
"Zajedno s dijelom istomišljenika, glasovao sam i protiv tog prijedloga, smatrajući iznos 50 kn optimalnim, ali većina se izjasnila za 60 kn/mj i taj je iznos demokratski usvojen. Početkom 2019. godine, efekti uvođenja jedinstvenog iznosa mjesečne članarine (60 kn) postali su jasno vidljivi: prihodi HPK od članarina porasli su za 22%, s 1,56 milijuna (koliko su iznosili 2017. godine po starom sustavu naplate) na 1,91 milijun kuna u 2018. godini, a danas je lako izračunati da bi jedinstvenom članarinom u iznosu 50 kuna HPK uprihodila podjednak iznos od članarina kao i godinu ranije (vjerojatno i nekoliko desetaka tisuća kuna više). Iznosom od 80 kuna mjesečno, koliko je predlagala Uprava, HPK bi uprihodila oko 2,54 milijuna kuna, odnosno 63% više nego godinu ranije (postotak sličan kao i ranije naveden postotak za HLK)", kaže Švegar.
I Komora zdravstvenih radnika od ovog mjeseca povećava članarine
Navodi kako je Hrvatska komora zdravstvenih radnika sljedeća komora koja će članarinu od listopada 2019. godine naplaćivati po fiksnom mjesečnom. Navodi kako su novi iznosi članarine za članove Hrvatske komore zdravstvenih radnika Strukovnog razreda za djelatnost sanitarnog inženjerstva 60 kuna mjesečno za sanitarne tehničare, 80 kuna mjesečno za prvostupnike sanitarnog inženjerstva te 100 kuna mjesečno za diplomirane sanitarne inženjere i magistre sanitarnog inženjerstva.
"Nimalo ne sumnjamo da će prelaskom na jedinstveni, uravnoteženi odnosno fiksni (kako ga nazivaju u HKZR) način obračuna članarine, sanitarni tehničari i inženjeri svojoj komori uplaćivati značajno više nego do sada. Naime, do sada su svi oni mjesečno HKZR-u plaćali članarinu u iznosu 0,8% mjesečne neto plaće, odnosno članovi s plaćom od ravno 12.500,00 kn uplaćivali su HKZR-u 100 kn mjesečno, članovi koji zarađuju 10.000,00 kn uplaćivali su 80 kn, a članovi s plaćom 7.500,00 kn bili su dužni plaćati članarinu 60 kn mjesečno. Dakle, kada bi prosječna plaća članova HKZR-a iznosila 12.500,00 kn za dipl. inženjere i magistre, 10.000,00 kn za prvostupnike i 7.500,00 kn za tehničare, tada bi prihod HKZR-a nakon promjene načina obračuna ostao jednak kao i do sada, a ukoliko su mjesečne plaće bile manje, tada će prihod HKZR-a biti veći", kazao je Domagoj Švegar.
"Oni s najmanjim plaćama će plaćati dvostruko više"
Za primjer navodi dipl. sanitarni ing. s plaćom 12.500,00 kn, koji je, kaže, plaćao 100 kn mjesečno (12.500,00 kn x 0.008 = 100 kn), a toliko će plaćati i ubuduće. Dipl. sanitarni ing. koji je imao plaću 9.500,00 kn plaćao je dosad 76 kn (9.500,00 kn x 0.008 = 76 kn), a odsad će 100 kn, dakle plaćat će 24 kune mjesečno više. Dipl. sanitarni ing. koji je imao plaću 7.000,00 kn plaćao je 56 kn mjesečno (7.000,00 kn x 0.008 = 56 kn), a sada će plaćati 100 kn, odnosno 44 kune više svaki mjesec, što je na godišnjoj razini povećanje od 528 kn.
"Kao što vidite, oni s najmanjim plaćama će ovim uravnoteženjem članarina plaćati i dvostruko više nego dosad, a one sretnike s visokim plaćama (kojih je pretpostavljam vrlo malo) HKZR će rasteretiti i smanjiti im članarine, a kada se sve skupa zbroji i oduzme, najsigurniji i najveći dobitnik ovoga uravnoteženja bit će budžet HKZR-a", rekao je Švegar.