KOLIKA je zapravo razina nepovjerenja na europskom tržištu kapitala najbolje svjedoči činjenica da je na zadnjoj aukciji njemačkih državnih obveznica kamata otišla u - minus!
Drugim riječima, kupci njemačkih kratkoročnih obveznica platili su kako bi Njemačkoj posudili novce. Ta situacija djeluje pomalo paradoksalno i nelogično, ali najbolje oslikava situaciju u Europi, posebno eurozoni. Dok jedni tonu sve dublje, što povlači pitanja glede njihovih mogućnosti otplate dugove, drugi koji se drže na površini djeluju kao sigurna luka. A u ovom slučaju ta sigurna luka zapravo predstavlja mjesto gdje profita nema, ali je barem zagarantirano minimaliziranje gubitaka.
Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane
Primjera radi, Mađarska ulagačima za kupnju svojih obveznica mora garantirati kamate od najmanje 10 posto, a svejedno je njihova zadnja aukcija otkazana jer ni za tako visok prinos nije bilo interesa, podsjeća Deutsche Welle. Sličnu situaciju već je proživjela Grčka, a Španjolska i Italija također moraju za svoje obveznice nuditi sve veće kamate te se na površini još drže samo na temelju starog ugleda.
Zbog toga su obveznice Njemačke, kao najstabilnije ekonomije eurozone, postale svojevrsni zlatni standard. To potvrđuje i najnoviji izvještaj prema kojem je njemačka ekonomija prošle godine ostvarila rast od tri posto, dok je većina ostalih zemalja ili stagnirala, ili propadala.
Nakon jednog kiksa početkom prosinca, kada je interes bio relativno slab, već sredinom mjeseca su ulagači nudili 3,8 puta više novca nego li su Nijemci htjeli posuditi. S obzirom na to da ulagači na takvim aukcijama sami upisuju kamate, odnosno ponude, na temelju čega ovlaštena agencija u ime države odabire najpovoljnije među njima, dražba je završila sa simboličnom kamatom od 0,0001 posto u korist ulagača.
Njemačke obveznice danas kao Švicarska banka nekad
Kao što je već rečeno, ovog siječnja potražnja je bila nešto manja, ali se smanjila i kamata, odnosno otišla je u minus, pa su ulagači na kraju morali platiti kamatu za to što su Njemačkoj posudili novce. To je svojevrsni presedan, a sličnim iskustvom može se pohvaliti samo Danska, javlja DW. Naravno, ulagači uvijek te obveznice mogu prodati na sekundarnom tržištu, gdje su one također "vruća roba", i tako na kraju iz njih izvući profit. Ali poanta svega je jasna; njemačke obveznice postale su ono što je u Drugom svjetskom ratu predstavljala švicarska banka - mjesto gdje se novci ne plode, ali su barem sigurni.
Banka je banci vuk
Nepovjerenje među ulagačima, bankama, fondovima, državama, odnosno svima koji igraju svoju ulogu na tržištu zapravo je jedan od ključnih problema s kojima se eurozona trenutno bori. Iz dana u dan europske banke prikazuju sve lošije rezultate i bilance, te se naprosto ne žele međusobno kreditirati.
O tome najbolje svjedoče prekonoćni polozi u trezore ECB-a, u poslovnom smislu neisplativ potez zbog simboličnih kamata, koji su dosegli rekordnu razinu od 460 milijardi eura. Ovaj dnevni depozit ECB-a kolokvijalno se naziva i "indeksom straha" jer sugerira razinu nepovjerenja na tržištu kapitala. A cifra od 460 milijardi eura samo pokazuje da kapital danas u Europi nigdje nije siguran od propasti. Osim, naravno, u trezoru ECB-a i njemačkim vrijednosnim papirima.
Naznaka loših vremena i za Hrvatsku
Iako se na prvi pogled čini kako kamata na njemačke obveznice ne bi trebala imati veze s hrvatskom pričom, to nažalost nije točno. Direktna veza možda i ne postoji, ali odlazak njemačkih kamata u minus pokazuje opći trend polarizacije prema kojem će dobrostojećima kamate padati, a "sumnjivcima" rasti. Mi, naravno, spadamo u ovu drugu skupinu.
Ukoliko se takav trend nastavi, logično bi bilo očekivati da će Moody's, S&P, Fitch i ostale fiskalne babaroge u narednim mjesecima krenuti u novi val rušenja rejtinga po Europi, a među gubitnicima ćemo se najvjerojatnije naći i mi. Drugim riječima, ako se mislimo zaduživati, pametnije bi nam bilo da to napravimo danas dok su kamate još koliko toliko podnošljive.