Na današnji dan Marija Terezija je rodila trećeg sina - Petra Leopolda. Marija Terezija i njen muž Franjo Lotarinški bili su jedni od najvažnijih vladara u 18. stoljeću, a imali su čak šesnaestero djece, od kojih je jedanaestero preživjelo djetinjstvo. Iako mnogi znaju za Marijinog najstarijeg sina Josipa i kćer Mariju Antoanetu, preostala djeca također su igrala važnu ulogu u politici Beča.
Kako je dinastija Habsburg bila skoro izumrla kada je Marija Terezija preuzela vlast 1740. godine, stvaranje velike obitelji bilo je jedna od najvažnijih dužnosti austrijske kraljice.
Prvo dijete Marije Terezije bila je kći Marija Elizabeta (rođena 1737.), koja je preminula dok je još bila dijete. Najstarija od preživjele djece bila je Marija Ana (1738.), koja je razvila snažnu intelektualnu znatiželju i bila je vrlo slična svom ocu. Zbog deformacije prsnog koša nije bila smatrana pogodnom za brak te je ostatak svog života provela uz majku, sve do njezine smrti 1780. godine. Kasnije je postala opatica u samostanu svete Elizabete u Klagenfurtu.
Treća kći, Marija Karolina (rođena 1740.), preminula je u ranoj dobi.
1741. godine svi su na bečkom dvoru predahnuli. Kraljica je rodila svog prvog sina i dala mu je ime Josip. On je odmalena bio pripreman za vlast, a od 1765. godine vladao je kao majčin suvladar. Bio je sposoban i odgovoran čovjek, no nije imao muških nasljednika. Više o Josipu možete pročitati ovdje.
Već iduće godine rodila se Marija Kristina, koja je imala malo posebniji tretman od ostale djece. Jedina je kojoj je majka dopustila da se uda iz ljubavi, što su joj zamjerali braća i sestre. Udala se za vojvodu Alberta iz Saksonije, s kojim je imala sretan brak. Bilo je vrlo jasno da je Kristina omiljeno dijete austrijske kraljice. Kada je Marija Terezija umrla, izgubila je kontakt s većinom braće i sestara.
Prema suvremenim izvještajima, Marija Elizabeta (rođena 1743.) bila je vrlo lijepa, no njezin izgled uništen je bolešću boginja, a ostatak života provela je kao neudana i pomalo ekscentrična osoba.
Drugi sin, Karlo Josip (1745.-1761.), bio je najdraži sin Marije Terezije. Bio je vrlo inteligentan i šarmantan, no preminuo je sa samo šesnaest godina uslijed epidemije boginja, što je bio veliki udarac za obitelj.
Marija Amalija (1746.-1804.) udana je za vojvodu Ferdinanda od Parme kako bi Habsburgovci osigurali savez s Bourbonima. Nikada nije oprostila majci što ju je prodala za savezništvo te nakon odlaska iz Beča više nije htjela razgovarati s njom.
Treći sin, Petar Leopold (1747.-1792.), u početku nije imao velike izglede da naslijedi prijestolje. Nakon prerane smrti svog brata Karla postao je nasljednik velikog vojvode Toskane, a nakon smrti svog starijeg brata Josipa II. postao je car, no na tom je tronu proveo samo dvije godine.
Iza njega su slijedile dvije kćeri koje su obje umrle mlade: Marija Karolina, rođena 1748., preminula je ubrzo nakon rođenja, dok je Johanna, rođena 1750., umrla od boginja u dobi od dvanaest godina.
Još jedna žrtva boginja bila je Marija Jozefa (1751.-1767.), koja je preminula neposredno prije nego što se trebala udati za napuljskog prijestolonasljednika.
Marija Karolina (1752.-1814.) bila je kraljica Napulja i Sicilije. O njoj se pričalo da je bila najsličnija svojoj majci, najviše zbog činjenice da je bila još plodnija nego majka: rodila je osamnaestero djece.
Ferdinand Karl Anton (1754.-1806.) bio je manje poznat član obitelji. Oženio je nasljednicu dinastije d’Este, koja je vladala sjevernom talijanskom kneževinom Modenom, a osnovao je Habsburško-modensku liniju.
Najpoznatija kći Marije Terezije bila je Marija Antonija (1755.-1793.), poznatija po frankofonskoj verziji svog imena - Marija Antoaneta.
Najmlađi sin Marije Terezije bio je Maksimilijan Franjo (1756.-1801.), koji je bio slabog zdravlja i predodređen za crkvenu karijeru. Postao je nadbiskup i izborni knez Kölna, a kasnije i veliki majstor Teutonskih vitezova.
Kako dvojica starije braće nisu imali sinove, Leopold je naslijedio krunu 1790. godine. Vladao je samo dvije godine i uglavnom nastavio povlačiti reforme koje je proveo njegov brat Josip. Dinastiju Habsburg od 1792. godine vodio je Franjo II., poznat po svojim sukobima s Napoleonom Bonaparteom.