Europa odgađa teške obrambene odluke u korist udobnosti i političke popularnosti, dok se u pozadini stvara nova vojna doktrina temeljena na robotima i umjetnoj inteligenciji, upozorava bivši vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni.
Prema njegovim riječima, unutar NATO-a ne postoji jednak apetit za novom utrkom u naoružanju kakav pokazuje Rusija - ambiciju koju će, kroz ratno iskustvo, naslijediti i Kina, Iran te Sjeverna Koreja.
U svom članku za Eastern Flank Institute, Zalužni objašnjava kako se trenutno razvija temeljno nova vojna doktrina koja bi trebala biti dovršena do 2030. godine. "To će biti oružane snage robota, autonomnih sustava i umjetne inteligencije, kombinirane s iskustvom i postojećim doktrinama. Najvažnije, moći će proširiti svoje nove sposobnosti na potrebnu razinu", navodi Zalužni.
General ističe kako je jedan od glavnih propusta u pripremama za rat bilo odgađanje nepopularnih odluka radi kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Isti problem, tvrdi, sada je vidljiv i među europskim čelnicima. Ubrzavanje obrambene spremnosti u demokratskom društvu zahtijeva otvoren dijalog s javnošću.
"Tko će prvi pokrenuti ovaj dijalog - europske vlade ili ruska vojska - ovisi o nama i našim partnerima", kaže Zalužni, dodajući kako "za sada, Ukrajinci, boreći se za vlastiti opstanak, kupuju vrijeme svojim europskim susjedima."
Zalužni je kritičan prema dosadašnjim naporima. "Unatoč bezbrojnim raspravama vođenim na raznim forumima u Ukrajini i Europi, te odgađanju novih paketa sankcija, u ovom trenutku imamo samo jedan programski dokument razvijen na europskoj osnovi", ističe on. Riječ je o dokumentu "Zajednička europska obrambena Bijela knjiga - Spremnost do 2030.", koji po prvi put naglašava potrebu za strateškom autonomijom Europe od SAD-a.
"Međutim, analizirajući ovaj dokument iz naše i europske perspektive, moramo zaključiti da deklarirana dodjela financijskih sredstava definitivno neće biti dovoljna za postizanje njegovog glavnog cilja", smatra Zalužni.
Postavlja se i pitanje jesu li građani i političke elite država članica EU spremni dati prioritet obrani ako to znači smanjenje ekonomskog blagostanja. Trenutno se više od 60% europske nabave obrambene opreme obavlja u SAD-u. Zalužni naglašava da je EU stvoren s težnjom za mirom i stabilnošću, uz puna sigurnosna jamstva SAD-a i NATO-a, zbog čega sama Unija još uvijek nema jasne mehanizme obveze ni temelje za provođenje političke volje.
"Stoga će se provedba prijedloga predstavljenih u ovom dokumentu (Bijeloj knjizi) temeljiti na 'motivaciji' i 'ohrabrenju', bez uspostavljanja obvezujućih mehanizama", kaže Zalužni. Zaključuje kako će, unatoč velikim očekivanjima, europska sigurnost u praksi ostati ovisna o SAD-u.
Bijela knjiga do 2030. ne predviđa ključan cilj - stvaranje zajedničkih vojnih struktura unutar EU-a, kao ni tijela sposobnih da njima zapovijedaju. Zalužni navodi da se stvarne vojne sposobnosti mogu postići samo kroz jedinstven sustav transformacije u nekoliko područja: razvoj novih tehnologija, reforma obrambene industrije, prilagođena logistika, upravljanje procesima, strukture Oružanih snaga te doktrine za obuku.
Zbog nedostatka jasnog mehanizma odgovornosti, "razgovori o strateškoj autonomiji Europe od SAD-a su izrazito preuranjeni", tvrdi Zalužni. Zbog toga će vanjska politika EU ostati usmjerena na održavanje postojeće sigurnosne formule, sa SAD-om u središtu. Ipak, zajednički rad s EU-om omogućit će Ukrajini da podijeli ne samo svoju patnju, već i jedinstveno ratno iskustvo, što može pomoći zemljama članicama da ubrzaju poboljšanje svojih obrambenih strategija, zaključuje Zalužni.
Valerij Zalužni bio je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine od 2021. do veljače 2024. godine i smatra se ključnom figurom ukrajinskog otpora ruskoj invaziji. U prvim mjesecima rata stekao je reputaciju briljantnog stratega koji je modernizirao ukrajinsku vojsku i uspješno kombinirao zapadne tehnologije s domaćim rješenjima.
Bio je arhitekt obrane Kijeva u prvim danima invazije, nadzirao je protunapad koji je oslobodio regiju Harkiv te povrat Hersona 2022. godine. Zalužni je, kao zapovjednik nove generacije, uživao veliko povjerenje vojnika i građana, a zapadni saveznici često su ga opisivali kao "lice uspješne ukrajinske vojske".
Njegov odnos s predsjednikom Volodimirom Zelenskim s vremenom se pogoršao. Neslaganja su se pojavila oko vođenja rata, političkog utjecaja na vojsku i komunikacije s javnošću. Nakon neuspjeha ukrajinske protuofenzive 2023. i sve češćih izvještaja o iscrpljenosti vojske, Zalužni je u intervjuima otvoreno govorio o potrebi prilagodbe i obrambenog pristupa, što je u Kijevu protumačeno kao kritika političkog vrha.
Zelenski ga je u veljači 2024. razriješio dužnosti, unatoč velikoj popularnosti među građanima i vojnicima. Taj je potez izazvao podijeljene reakcije u Ukrajini i na Zapadu, gdje su mnogi strahovali da će njegova smjena narušiti moral i povjerenje u vojno vodstvo.
Nakon odlaska s dužnosti imenovan je ukrajinskim veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, što su mnogi u Kijevu protumačili kao politički elegantan način da se zadrži njegov ugled, ali i ukloni iz domaće politike.Trenutačno surađuje s međunarodnim sigurnosnim institutima, poput Eastern Flank Institutea, gdje objavljuje strateške analize o budućnosti ratovanja, umjetnoj inteligenciji i obrambenim doktrinama. Iako više nije dio vojnog zapovjedništva, ostaje jedan od najutjecajnijih glasova ukrajinske vojske i simbol borbe protiv Rusije.