Ministarstvo obrane danas je potvrdilo da radi na konceptu osnovne vojne obuke. Jutarnji list je, podsjetimo, objavio kako je novi ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.
>>ANKETA MORH potvrdio da radi na ideji vojne obuke. Treba li to uvesti?
Ministarstvo obrane potvrdilo nam je da planira uvesti nešto slično, ali više detalja su odbili dati. "Ministarstvo obrane radi na konceptu kraće osnovne vojne obuke, za sve druge odgovore je prerano. Navodi u Jutarnjem listu odnose se na autorovu analizu i nemaju veze s konceptom na kojem Ministarstvo obrane radi", poručili su iz MORH-a.
Državni tajnik Zdravko Jakob izjavio je nakon sjednice Odbora za obranu u saboru da je obuka uvijek bila tema u Ministarstvu i Oružanim snagama te da će model obuke biti poznat "u što skorijem roku i odgovoriti na sigurnosne zahtjeve Hrvatske i organizacija u kojima sudjeluju Oružane snage, tj. MORH i Republika Hrvatska".
"Ako imate obučenijeg vojnika, dočasnika i časnika, onda ste spremniji. MORH je uvijek tražio najbolja moguća rješenja tako da i sada traži najbolje moguće rješenje. To je aktualno pitanje i vidjet ćemo s kojim ćemo rješenjem izaći", rekao je Jakob.
O toj ideji se raspravlja već desetak godina
Jutarnji je objavio kako se može očekivati da se ta vojna obuka zasniva na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja, što je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu.
Prema Krstičevićevom konceptu, ne bi se išlo na velika specijalistička znanja, nego samo na rukovanje pješačkim naoružanjem, prije svega gađanje iz automatskog oružja, te na prvu pomoć i korištenje zaštitne maske. Nakon toga bi trebala postojati mogućnost dragovoljne dodatne obuke.
O ideji se raspravljalo i 2014. kad ju je HDZ istaknuo tijekom predsjedničkih izbora. U prosincu 2014. Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je ideju tzv. kratkog vojnog roka.
Bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a objašnjavala je tada kako bi obvezni boravak u vojsci mogao biti plaćen, i to po sličnom principu kao stručno osposobljavanje. Ministarstvo obrane reagiralo je na takve najave tvrdeći da nema dovoljno novca, ali ni potrebne uvjete i opremu u devastiranim vojarnama koje su ostale u sastavu MORH-a.
Svijet se drastično promijenio
Obvezni vojni rok, koji je trajao šest mjeseci, nije na snazi od početka 2008. godine. U saboru su, naime, u srpnju 2007. donesene izmjene Zakona o obrani pa se novake više nije pozivalo na obvezno služenje vojnog roka. Na čelu Ministarstva obrane bio je HDZ-ov Berislav Rončević. Službeno objašnjenje bilo je daljnja profesionalizacija Hrvatske vojske zbog skorog ulaska Hrvatske u NATO.
Od tada je ova tema nekoliko puta bila aktualna. Svih ovih godina ideja je u dijelu javnosti dočekivana na nož, pogotovo zato što tadašnje geopolitičke okolnosti nisu opravdavale tu potrebu. Ove godine situacija u cijelom svijetu je znatno drukčija, geopolitičke okolnosti su se promijenile. S druge strane, pitanje je što bi se u mjesec dana vojne obuke moglo naučiti.
>>Američki šef diplomacije: Ne sjećam se kada je svijet bio ovakav kao sada
O geopolitičkim okolnostima danas je govorio i američki šef diplomacije Antony Blinken, koji je poslovnim i političkim čelnicima u Davosu rekao da se ne sjeća razdoblja u svojoj karijeri kada je bilo više globalnih izazova - od rata u Gazi i Ukrajini, preko krize u Crvenom moru pa sve do tenzija oko Tajvana. Kazao je da se ne sjeća kad je svijet bio ovakav.
Moguća Trumpova pobjeda jako brine Europu jer bi u eri ratova mogla ostati sama
Nedavno smo pisali kako bi Trumpova eventualna pobjeda na američkim predsjedničkim izborima bila u najmanju ruku zabrinjavajuća vijest za Europu. Trump je, naime, i u svom prvom mandatu zagovarao krajnje izolacionističku politiku SAD-a i odustajanje od ideje da bi Amerika trebala biti "svjetski policajac", što znači i da bi se prestala brinuti za europsku sigurnost. To predstavlja promjenu paradigme koja je bila na snazi od kraja Drugog svjetskog rata.
Thierry Breton, francuski europski povjerenik, nedavno je otkrio da je Trump u Davosu 2020. rekao da SAD "nikad" neće pomoći Europi ako bude napadnuta, dodavši da je "NATO mrtav"
Belgijski premijer Alexander De Croo aludirao je da bi trijumf Trumpove politike na američkim izborima više nego ikad značio da Europa ostaje sama. Na nove ratove upozoravao je i Grant Shapps, britanski ministar obrane.
On je rekao da bi se Velika Britanija trebala pripremiti za nove ratove, koji uključuju Kinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran, a mogli bi izbiti u sljedećih pet godina. "Zapitajte se, gledajući današnje sukobe diljem svijeta, je li vjerojatnije da broj sukoba raste ili se smanjuje? Pretpostavljam da svi znamo odgovor - vjerojatno će rasti", rekao je.
Priču oko uvođenja vojnog roka tako treba promatrati s dva aspekta. Jedan je onaj koji se tiče tehničkog koncepta, dakle, koliko će to koštati i kako bi se izvodilo, a drugi je upravo ovaj geopolitički, koji se odnosi i na Hrvatsku zbog očito nemirnih godina koje su za nama, a, čini se, i ispred nas.
Pitali smo danas Zagrepčane što misle o ovoj ideji. Mišljenja su podijeljena.
Ogorec: Ovo je potrebno pogotovo otkako je Srbija to napravila
Vojni analitičar Marinko Ogorec kaže za Index da je situacija danas znatno drukčija nego prije desetak godina.
"Te 2008. godine bilo je opravdano da se vojni rok suspendira, ne ukine kako neki misle, nego suspendira, da se odgodi pozivanje ročnika. Sad vidimo kako se situacija u svijetu mijenja, zemlje vraćaju obavezni vojni rok. Napravila je to Švedska, Njemačka o tome razmišlja. Definitivno i mi moramo o tome početi razmišljati, a pogotovo sad kad je i Srbija to odlučila napraviti", rekao je.
Pitali smo ga vidi li zaista Srbiju kao prijetnju ili načelno govori da treba pratiti trendove u susjednim zemljama.
"Kad govorimo o našem okruženju, moramo otvoreno reći da je Srbija bila prijetnja, možda je sad latentna prijetnja, pogotovo ako gledamo retoriku njezinih čelnika. Moramo se pobrinuti da ostane latentna prijetnja", kazao je Ogorec.
"Sukobi eskaliraju, loše stvari su oko nas"
"Možemo reći da je na djelu preslagivanje otkako je došlo do raspada blokovske bipolarizacije narušavanjem ravnoteže snaga između dva bloka. Sad je asimetričnost u odnosima, a to nije dobro. Međunarodna zajednica se redefinira. Tu su nestabilnosti koje vidimo svuda oko sebe, a ništa se ne smiruje, nego dolazi do nove eskalacije.
Ovo iransko raketiranje Pakistana je jako zabrinjavajuće i vodi u neželjenu eskalaciju, nadamo se da će se to zaustaviti prije nego što izmakne kontroli. Problem je u Crvenom moru, Gaza nije riješena, sve se to nastavlja dalje. Tu je Ukrajina. Moramo vidjeti da su oko nas loše stvari i pojačati sigurnosne napore", objasnio je Ogorec.
Gvozdanović: Geopolitička situacija se jest promijenila, ali ovo je posljedica ideoloških sukoba
Balistički stručnjak Dubravko Gvozdanović misli da je ova odluka više rezultat trenutnog političkog stanja u državi nego ozbiljne sigurnosne ugroze.
"Geopolitička situacija u sigurnosnom se smislu drastično promijenila i mijenja se svakim danom, a ratna retorika sve više prevladava. No u Hrvatskoj tema obvezne vojne obuke isključivo je posljedica ideoloških sukoba na političkoj sceni između vlasti i oporbe, a ne realne potrebe. Dakako, ovime ne želim umanjiti potrebu za jakom, osposobljenom te suvremenim oružjem i borbenim sustavima opremljenom vojskom", kaže nam Gvozdanović.
"U takvoj situaciji vojna obuka od mjesec dana izgleda smiješno, no kada znamo da se radi o političkom pitanju, onda nam je jasno i da je cilj politički, a ne vojni pa ga kao takvog i trebamo promatrati.
Meni je zanimljivo što su najgorljiviji zagovornici vojne obuke na političkoj sceni upravo oni koji ili nisu služili vojni rok ili su odabrali civilno služenje vojnog roka, a među njima su čak i oni koji za vrijeme Domovinskog rata nisu branili RH iako su imali prilike i mogli aktivno sudjelovati u njemu.
Pritom ne mislim na one političare koji su tada imali diplomatske dužnosti. I upravo sad baš ti likovi zagovaraju povratak služenja obveznog vojnog roka", rekao je.
Nije uvjeren da je obuka od mjesec dana dobar smjer
Odgovorio je na pitanje o mogućem konceptu vojnog roka i koliko bi sve skupa moglo koštati.
"Pošto još uvijek nije poznat koncept obuke ni što bi on mogao obuhvaćati, možemo tek paušalno govoriti o nekim iznosima, u što se trenutno detaljnije ne bih upuštao. Napominjem da se nikako ne radi o nekakvom bezazlenom trošku.
Kada se prije par godina polemiziralo o uvođenju obuke od 3 mjeseca, u javnosti se govorilo o inicijalnom trošku od pola milijarde kuna. Pritom valja imati na umu da bilo koji trošak, ako za njega ne dobijemo ništa, predstavlja uzaludno bačen novac.
Konkretno, uvjeren sam da treba mijenjati kompletnu paradigmu o vojnom pozivu, a samim time i o obuci. Profesionalna i efikasna vojska dobar je smjer, no je li obavezan vojni rok, obuka od 3 mjeseca ili kakav tečaj od mjesec dana također dobar smjer i nisam baš uvjeren. Treba biti realan.
Ako nakon tih i takvih obuka i tečajeva nemamo dobro razrađen sustav održavanja stečene razine znanja, u konačnici oni sami po sebi postaju bezvrijedni, a uložena sredstva postaju uzaludni troškovi. Naime, činjenica je da već nakon godinu dana vojnička spremnost i specifično vojno znanje dramatično padaju na eventualno 20 posto usvojenog", kazao je.
"Vojarne smo otpisali"
Navodi da je osim financija, koje mogu biti osnovni problem, trenutno i odgovarajuća raspoloživa infrastruktura vrlo skromna.
"Valja podsjetiti da je RH velik dio vojarni, a samim time i poligona za obuku, otpisala proglašavajući ih neperspektivnim. Ako uzmemo u obzir da se takva obuka ili tečajevi eventualno obavljaju po školama, moramo znati da govorimo o limitiranoj obuci.
Ako je ideja ono što vidimo po medijima, a to je osnovna jednomjesečna obuka u rukovanju vatrenim oružjem, prve pomoći, nuklearne i kemijske zaštite, onda osim informativne naravi nećemo dobiti ništa više u smislu učinkovitosti", kaže naš sugovornik.
"Primjerice, ako netko zna rastaviti i sastaviti pušku, to ne znači da je zna efikasno uporabiti i sl. Takav vid obuke eventualno bi mogao biti temelj za daljnju obuku i rad, no onda dolazimo do onoga što sam ranije spomenuo, a to je razrađen sustav u kojem bi se pojedinac sustavno nadograđivao vještinama i znanjima uz prethodno zadržavanje stečenog, a za to, osim profesionalne vojske koja je opet nešto drugo, nemamo plan", govori.
"Rijetki su oni koji bi dragovoljno otišli u vojarnu i izlagali se 'maltretiranju' nadređenih"
"Ističem da se mora mijenjati kompletna paradigma sustava nacionalne obrane, a za to nema volje ni želje, kako političke, tako i društva u cijelosti. Valja se prestati zanositi romantičarskim idejama o zaljubljenosti mladih u vojni poziv.
Politička prepucavanja na tu temu služe samo političarima, no ne odražavaju stvarno stanje nacije. Sjetimo se samo doba kada je RH zamrzavala vojni rok i zašto je to učinila. Danas mladi jednostavno ne žele žrtvovati svoj komoditet života radi njima iracionalne ljubavi prema domovini.
Naprosto onakvog žara kakav smo mi imali tijekom Domovinskog rata jednostavno više nema. Danas su rijetki oni koji bi dragovoljno otišli u neku vojarnu, u kojoj će podijeliti jednu sobu i jedan tuš s 20 drugih njima nepoznatih ljudi i pritom se izložiti 'maltretiranju' nadređenih dočasnika.
I zato opet napominjem da ako nešto želimo napraviti za podizanje opće borbene spremnosti, moramo se ne samo kao sustav MORH-a već i kao cijelo društvo drastično promijeniti. Moramo, primjerice kao Izrael, imati razinu društvene svijesti o nužnosti adekvatne razine borbene spremnosti", navodi Gvozdanović.
"Nažalost, osobno ne vjerujem u to, mislim da se radi o utopiji te stoga i ovakve ideje o uvođenju obveznog vojnog roka smatram jeftinim politikantstvom, a ne ozbiljnim strukturnim promjenama ka jačanju borbene spremnosti društva", dodaje..
Ogorec je za vraćanje roka od šest mjeseci
Ogorec je dodao kako mora priznati da ne zna što bi se riješilo u tih mjesec dana.
"Nisam vidio program, ne znam što on predviđa, kako se misli izvesti. Cijeli je niz nepoznanica o kojima ne znam puno. Prije suspendiranja imali smo vojnu obuku od 6 mjeseci, zalažem se da se vrati u punoj mjeri.
Kad se završi šest mjeseci, završi se i temeljna, pojedinačna i dio specijalističke obuke. Imate pričuvnika koji ide u pričuvu i u slučaju potrebe ga možete aktivirati jer je tako reći gotov vojnik. Nisam siguran što se može napraviti u mjesec dana", kazao je.
Smatra da infrastruktura nije problem.
"Postoji potencijal, vojni objekti bi mogli poslužiti kao dobra logistička baza za takvu obuku. Imate kvalitetan dočasnički kadar, tu su pretpostavke. Potrebna je politička odluka, to košta, ali sve košta. Sigurnost je roba na tržištu koja košta.
Napoleon je rekao da će narod koji ne želi hraniti vojsku - hraniti tuđu vojsku tri puta više. Povijest pokazuje da se ta izreka i tvrdnja izrečena u prvoj polovini 19. stoljeća, nažalost, može primijeniti i na prvu polovinu 21. stoljeća", objasnio je Ogorec.