OPĆINA Podbablje, nedaleko od Imotskog, pred izbore je počela s izgradnjom balotaškog igrališta. Dok su trajali radovi, na istom zemljištu je demoliran ostatak spomenika narodnom heroju Juri Galiću Velikom.
Kao i drugi partizanski spomenici po dalmatinskom zaleđu, ni ovaj nije održavan. Obrastao je dračem, išaran grafitima i nagrizen zubom vremena, a mještani svjedoče da od Domovinskog rata stoji okrenut naopako.
"Kao da to nije dosta, sad ga se i Općina dohvatila! Umjesto da ga urede, devastirali su ono što je preostalo. Na kamenu se vide tragovi pikamera i ko zna čega sve još. Potpuno je razlomljen. A tu je nekad bio i spomenik i dvije ploče s posvetom. Čini mi se da ovo rade zbog izbora, kako bi prikupili glasove desničara", priča revoltirani mještanin.
> Kandidat za načelnika Podbablja u kampanji: Uredno sam i na vrijeme primio sakramente
Jure Galić Veliki je tu, između dva Perića zaselka, poginuo u borbi protiv ustaša 1943. godine. Na istom je mjestu bio i pokopan. Posmrtni ostaci su s vremenom preneseni u rodnu mu Bijaču, naselje u Bosni i Hercegovini. Bilo je to davno, puno prije ovih radova.
Mostov načelnik ne vidi devastaciju
A da bismo saznali nešto više o njima, obratili smo se Općini.
Načelnika Podbablja i saborskog zastupnika Mosta Antu Kujundžića pitali smo jesu li oni demolirali spomenik.
"Općina Podbablje nije srušila spomenik Jure Galića Velikog. Spomen-ploča je srušena i uklonjena 90-ih godina, za vrijeme Domovinskog rata, te kao takva do danas ne postoji. Nakon toga ograđeni prostor je zarastao grmljem i šipražjem", kaže mostovac.
On, dakle, nije precizirao je li Općina sada srušila ostatak spomenika kao što mještani tvrde da jest.
Umjesto toga, poslao nam je fotografiju iz 2012. godine.
Na njoj se vidi da je kameni blok još u komadu, a na svježim snimkama, koje smo dobili od čitatelja, razlomljen je u bar tri dijela.
Tragovi građevinske mehanizacije nedvojbeno su novi. Kamen je mjestimično toliko bijel da izgleda kao da je otučen jučer.
Slike od nekad i danas jasno pokazuju razliku
Tko je onda dokrajčio spomenik ako nije Općina koja daje neodređene odgovore i baš tu i baš sada obavlja radove?
Kujundžić kaže da im "nije u cilju oskrvljavanje žrtve i spomenika, već uređenje lokacije za druženje". Dodaje kako radove izvode na zahtjev Mjesnog odbora Kamenmost:
"U proračunu za 2021. godinu osigurana su sredstava za uređenje lokacije gdje bi se, uz već postavljena dječja igrala, napravilo boćalište na djelu parcele."
Na mjestu gdje je zaista bio spomenik, do jučer u jednom komadu, a nakon općinskih radova sasvim slučajno u tri bloka, sad se vidi betonska podloga, ali i konstrukcija dječjih vanjskih igračaka, poput ljuljački i tobogana.
SABA: Ne čudi nas više ništa
Kontaktirali smo i Savez antifašističkih boraca da čujemo imaju li oni kakva saznanja o spomeniku Juri Velikome.
Tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić nije bio iznenađen našim pitanjem.
Kaže kako zna za slučaj na sjeveru Hrvatske gdje su deložirali mrtve kako bi se napravilo parkiralište.
"Ne susrećemo se s ovakvim stvarima prvi put. Općine pokušavaju prekopati čak i spomen-kosturnice gdje su sahranjene civilne žrtve. U Slatinama je država odobrila da se povade kosturi osmorice partizana i pobacaju u plastične vreće i čuvaju do nekog pravog trenutka, kad na groblju za njih bude mjesta, a sve kako bi se dobilo pet-šest metara parkirališta.
A u slučaju Podbablja, kad budemo imali više saznanja, vjerojatno ćemo, kao i do sada, ako se za to pokažu osnove, ići prema podnošenju prijave", kazao je Kirinčić.
Iz Ministarstva kulture kazali su da spomenik nije bio zaštićen kao kulturno dobro, pa prema tome nije bilo potrebe da Općina zatraži odobrenje konzervatora.
A iz Ministarstva branitelja objasnili su da ni oni nemaju ništa s ovime jer su kosti heroja davno iskopane.
Jedino što je ostalo kao zapreka da se spomenik ne uništi do kraja jesu moral i pijetet prema žrtvi.
Jure Veliki na tom je mjestu umro braneći imotski kraj od ustaša
Ime Jure Galić često je među partizanima iz ovog kraja, ali samo je jedan s nadimkom Veliki.
Rodio se u Bijači kod Ljubuškog 1912. godine. Umro je u borbi nedaleko od Kamenmosta, kod Podbablja. Smatra ga se hrvatskim herojem u pokretu otpora, dužnosnikom radničkog pokreta. Osnivao je sindikate, sudjelovao u štrajkovima i demonstracijama.
Autor Mirko Novović u knjizi Narodni heroji Prve dalmatinske brigade piše da se Jure Veliki upustio u propagandu protiv NDH, a prikazivao je vodstvo HSS-a da se stavilo u službu ustaša.
"Štitio je Srbe i Hrvate koje su ustaške vlasti uhićivale i ubijale. Lipnja 1941. ustaše su ga uhitile, odvezle u Ljubuški. Iako mučen, ništa nije priznao. Nakon četiri mjeseca pustili su ga iz zatvora, a on je nastavio pripremati ustanak. Sljedećeg mjeseca, studenoga, ujedinio je rad partizanskih skupina iz Kule, Metkovića, Opuzena, Slivna i drugih mjesta. Zatim je prešao na konkretne čine. Organizirao je diverzije u dolini Neretve i oko Metkovića" stoji u biografiji.
Jure Veliki predložen je za delegata Prve konferencije NOO Dalmacije. Trebala se održati koncem siječnja u Livnu, no polovicom siječnja 1943. godine je ubijen jurišajući na čelu svog bataljuna u borbama kod Kamenmosta.