Institut za javne financije objavio novu analizu, spominju i smanjenje PDV-a

Foto: FaH/Pixsell/Hrvoje Jelavić

PROSTOR za smanjivanje stope PDV-a otvorit će se tek ostvari li se štednja državnih rashoda, ali i tada je mudrije smanjivati oporezivanje rada i kapitala, navodi analitičarka Instituta za javne financije (IJF) Marina Kesner Škreb u osvrtu Instituta za financije.

Iako je njezin aktualni osvrt vezan uz nova porezna pravila Europske komisije, očito da se tim zaključkom referirala na nedavnu najavu ministra financija Zdravka Marića o smanjenju stope PDV-a. Podsjetimo, HDZ je to bio obećao u kampanji, pa je od toga odustao, no nedavno je ministar Marić najavio da bi se osnovna stopa mogla smanjiti početkom 2019. godine.

Tema osvrta analitičarke IJF-a je nova direktiva Europske komisije prema kojoj će se svim članicama dopustiti veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a. Uz standardnu stopu od minimalno 15 posto bit će moguće uvesti; jedno izuzeće od PDV-a (tj. nultu stopu), dvije zasebne snižene stope u visini između 5 posto i standardne stope države članice, jednu sniženu stopu između 0 % i visine sniženih stopa.

Samo Mađarska ima veći PDV od Hrvatske

Standardne stope kreću se od 17 % u Luksemburgu, do 27 % u Mađarskoj, a najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 -24 %. Hrvatska (25 %) je zajedno s Danskom (25 %), Švedskom (25 %) i Mađarskom (27 %) pri samom vrhu.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18%  u Mađarskoj, do 2,1 % u Francuskoj. Hrvatska primjenjuje snižene stope od 5 i 13 % na dvadeset skupina proizvoda i usluga koje po visini bitno ne odstupaju od stopa primjenjivih u drugim članicama.

Od PDV-a se puni 63 posto proračuna

U Hrvatskoj PDV predstavlja najizdašniji proračunski prihod (45 milijardi kuna ili 63 % poreznih prihoda državnog proračuna 2016.), te bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a (kao i Švedska 25 posto, višu stopu od 27 posto ima samo Mađarska), ali zato je npr. 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5 % BDP-a što je znatno više od prosjeka EU-a (2015. - 7,8 % BDP-a) i najviše od svih država članica EU-a.

"Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati "štetno" oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a "prijateljskom" PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje", zaključuje autorica Marina Kesner-Škreb.