Prije 4 godine snijeg je paralizirao Dalmaciju, a Nevenka Bečić je briljirala: Tko padne sam je kriv

Screenshot: YouTube

VELJAČA 2012. godine ostat će zapisana u meteo povijesti Hrvatske zahvaljujući legendarnoj genovskoj cikloni Gabor. Ova ciklona izabrana je za najveći meteorološki događaj u Hrvatskoj posljednjih 10 godina u netom završenom izboru Crometeo tima, piše Crometeo.

Početak veljače 2012. godine posebno se urezao u kolektivnu svijest Dalmatincima koje je snježni pokrivač potpuno iznenadio. Nakon kratkotrajnog smirivanja vremena 2.veljače u noći Dalmaciju su zahvatile oborine koje je donijela nadolazeća ciklona. Split se tog jutra prije 4 godine probudio pod osam centimetara snijega, Šibenik pod deset, a u Metkoviću je izmjereno čak 28 centimetara. U unutrašnjosti je bilo još gore. Škole su zatvorene, ceste su diljem Dalmacije bile potpuno blokirane, a u snježnoj euforiji malo kome je padalo na pamet da bi neočekivani gost mogao raditi probleme jednom kad se pretvori u led.

Split je bio klizalište, a Nevenka Bečić poručila: Sami ste krivi ako padnete

Umjesto da se u pogon upregne sve što je na raspolaganju, tadašnji splitski gradonačelnik Željko Kerum odmah je ujutro proglasio neradni "snježni" dan za za splitske vrtiće i škole te za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta. Drugi po veličini grad u državi pretvoren je u ogromno klizalište.

"Svi građani koji su izlazili vani a nisu imali potrebe izlazit, sami su odgovorni ako im se nešto desilo. Nadalje, ako se radi o starijim sugrađanima. Nadalje, svi stariji bi trebali imat ili svoju djecu, a djeca su po zakonu odgovorna brinuti o roditeljima. Ukoliko nemaju djecu onda su mogli imati nećake i tijekom života njegovati dobre odnose. Ako nemaju nećake i nećakinje onda imaju susjede pa su trebali graditi dobrosusjedske odnose", objašnjavala je tada za HRT Nevenka Bečić, tadašnja predsjednica splitskog Gradskog vijeća i saborska zastupnica.

"Pa što su trebali ići na Rivu. Tko to ide negdje gdje je skroz zaleđeno. Zašto treba ići Marmontovom, ima i drugih ulica", briljirala je Nevenka Bečić dok su se u pozadini vrtjele slike Splićana kako se kližu gradskim ulicama.

Snijeg potpuno odsjekao unutrašnjost od svijeta

Ipak, nakon početne euforije snijeg je pokazao ono svoje nezgodnije lice. Led je okovao ceste i ulice, a brojna mjesta u zaleđu danima su bila potpuno odsječena od svijeta.

Nakon snijega, u noći od 3. na 4. 2. i tijekom 4. veljače je u srednjoj Dalmaciji padala i ledena kiša koja je donijela dodatne probleme. Do kraja subote, 4 . veljače kiša je opet prešla u snijeg pa je Split uvečer mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine. U Šibeniku je izjednačen dosadašnji rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijeg zatrpalo je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 cm.

Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra, a većina stanovništva je ostala i bez struje. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega. Zbog vremenskih neprilika župan Ante Sanader proglasio je 4. veljače izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije, a u Šibensko-kninskoj županiji je proglašeno stanje elementarne nepogode. Od 3. na 4. veljače ledena kiša je padala i na Pelješcu. Gotovo 1000 ljudi je ostalo bez struje, vode i telefonskih veza, a počinjena je i velika šteta.

Snijeg je do večeri 4. veljače prekrio veći dio Hrvatske. U Osijeku je mjereno 38 cm snijega, što je bila najveća visina još od 6. siječnja 1971. godine kada ga je bilo 44 cm. Nije ga bilo samo na jugu Jadrana, na većem dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo malo ga je palo i na krajnjem sjeverozapadu unutrašnjosti.

Na krajnjem jugu Hrvatske umjesto snijega padala je kiša koja je uzrokovala brojne poplave u Dubrovniku i okolici.

Snježni udar ciklone Gabor je bio praćen i jakom hladnoćom koja je pojačavala iz dana u dan. Na Zavižanu je u petak 3. veljače u 21 sat uz temperaturu zraka od -22 °C i olujni istočni vjetar od 22 m/s (79.2 km/h) osjet hladnoće iznosio -41 °C. Dan kasnije je na Zavižanu najviša dnevna temperatura iznosila -20.8 °C. U povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) samo su u dva dana izmjerene niže vrijednosti najviše dnevne temperature.