Najveći ledenjak na svijetu se nasukao blizu otoka na jugu Atlantika

Najveći ledenjak na svijetu, otprilike četiri puta veći od New Yorka, nasukao se nakon što je udario u udaljeni otok u Južnom Atlantiku.

Kako piše The New York Times, ovaj događaj predstavlja rano upozorenje na ono što tek dolazi, jer globalno zatopljenje izaziva velike promjene na Antarktičkom poluotoku.

Ledenjak, nazvan A23a, desetljećima je bio zarobljen u Weddellovu moru, istočno od Antarktike, nakon što se od antarktičkog grebena odvojio 1986. godine. Počeo se pomicati 2020. godine nakon što se odvojio od morskog dna.

Godine 2023. napustio je antarktičke vode i krenuo prema sjeveru. Ove se godine počeo rotirati i zaglavio je u oceanskoj struji blizu Južnih Orknejskih otoka.

Ledenjak je velik približno kao otok pokraj kojeg je zapeo

Sada je zapeo na priobalnom rubu otprilike 80 kilometara od otoka Južna Georgia, iznimno udaljenog i planinskog britanskog teritorija koji se nalazi 1400 kilometara istočno od Falklandskog otočja. Otok nije stalno naseljen, ali ga često posjećuju polarne ekspedicije i istraživači.

A23a je golema ledena masa. Prijašnja mjerenja pokazivala su površinu od oko 3900 četvornih kilometara, a prema podacima Američkog nacionalnog centra za led, sada iznosi oko 3440 četvornih kilometara. To je višestruko više od ledenjaka koji je potopio Titanik, a zanimljivo, približno je veličine samog otoka Južna Georgia.

Potencijalno je prijetnja ribolovu

"Ako ledenjak ostane nasukan, ne očekujemo veći utjecaj na lokalni životinjski svijet Južne Georgije", rekao je oceanograf Britanskog antarktičkog instituta Andrew Meijers.

"Posljednjih desetljeća mnogi ledenjaci koji završe na ovom putu kroz Južni ocean ubrzo se raspadnu, rasprše i otope."

"Ipak, u prošlosti je bilo poremećaja u ribolovu, a kada se ledenjak počne raspadati na manje dijelove, to bi moglo otežati i dodatno ugroziti ribarske operacije u tom području", dodao je.

Znanstvenici žele iskoristiti ovu priliku kako bi proučili kako golemi ledenjaci utječu na lokalni životinjski svijet.

"Iz znanstvene perspektive zanima nas kako će ledenjak utjecati na lokalni ekosustav", objasnio je Meijers. "Hranjive tvari koje će se osloboditi nasukavanjem i topljenjem mogle bi povećati količinu hrane za cijeli regionalni ekosustav, uključujući pingvine i tuljane."

Nitko ne zna što će biti s ledenjakom

Srećom, zahvaljujući svojoj veličini, ledenjak je lako uočljiv iz svemira, dodao je, što ga čini jednostavnim za praćenje.

No nitko ne zna što će se s A23a dogoditi dalje.

"Veliki ledenjaci su već putovali daleko na sjever - jedan je dospio na manje od 1000 kilometara od Pertha u Australiji - ali svi se na kraju brzo raspadnu i otope", rekao je Meijers.

Prema Meijersu, ledene police izgubile su oko 6000 milijardi tona mase od 2000. godine, što se uvelike "pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem".

"Ovaj gubitak mase ledenih polica ima značajne posljedice za oceansku cirkulaciju zbog dodavanja slatke vode, ubrzanja rasta razine mora i mogućih nepovratnih prijelomnih točaka, osobito u ranjivom zapadnom dijelu Antarktike", objasnio je.