INDEX je proteklih dana proveo anketu među vodećim hrvatskim strankama i koalicijama o gorućim ekonomskim pitanjima i prijedlozima njihova rješavanja. Od stranaka i koalicija tražili smo da nam predstave svoje ekonomske programe s kojima 5. srpnja izlaze pred hrvatske birače i odgovore na 12 pitanja o ekonomiji.
Ako je suditi po programima s kojima ulaze u izbornu arenu, vodeće hrvatske stranke i koalicije tek trebaju skrojiti konkretne mjere za borbu protiv nove krize u koju je Hrvatsku bacila pandemija koronavirusa.
Pretendenti na vlast, doduše, načelno se slažu da je Hrvatska već potonula u krizu i da će put izlaska iz nje biti posut trnjem. Međutim, anketa koju je Index proveo među vodećim strankama pokazuje da se malo koja od njih odmakla od tog načelnog stava, pa biračima uglavnom nude ili rješenja koja već postoje i primjenjuju se, ili iz ormara izvlače ideje o kojima se govorilo u nekim ranijim kampanjama.
Odgovorili su nam svi osim HDZ-a
Sve stranke i koalicije, osim vladajućeg HDZ-a, poslale su nam svoje odgovore koje objavljujemo u nastavku. Odgovore iz HDZ-a nismo dobili, iako smo ih u više navrata to tražili. Ipak, pojedine stranke koje će na predstojećim izborima koalirati s HDZ-om, poput HSLS-a, odazvale su se našoj molbi i poslale nam svoje stavove. Neke od stranaka koje su dio većih koalicija, poput HSS-a koji je u Restart koaliciji, poslao nam je i vlastiti program. Odgovore nam je poslao i IDS koji je naknadno također pristupio Restart koaliciji.
Od stranaka i koalicija smo tražili odgovore na sljedeća pitanja:
Stranke se uglavnom slažu oko potrebe teritorijalnog preustroja
Kako sada stvari stoje, čini se da je među strankama najmanje neslaganja oko teritorijalnog preustroja. Naime, uglavnom svi zagovaraju novi teritorijalni ustroj Hrvatske, no razlikuju se oko toga kako bi on trebao izgledati.
U većini stranaka ne bi dirali ni postojeće radno zakonodavstvo. Oni koji bi mijenjali Zakon o radu, uglavnom bi pojačavali zaštitu radnika ili preciznije definirali odredbe o, primjerice, radu od kuće. Naravno, liberalne stranke sklonije su izmjenama ZOR-a u drugom smjeru, onom koji bi omogućio veću fleksibilnost na tržištu rada.
Kažu da bi trebalo ubrzati privatizaciju, ali...
Većina stranaka smatra i da bi trebalo ubrzati privatizaciju. Ipak, tu je puno ograda jer bi stranke, ako dobiju priliku sudjelovati u vlasti, na bubanj uglavnom stavljale manjinske udjele koje država posjeduje u brojnim tvrtkama. U svim su strankama i protiv povećanja poreznog opterećenja jer smatraju da je ono u Hrvatskoj ionako preveliko. Većina stranaka zalaže se i za rezanje javne potrošnje, no tu uglavnom nedostaje konkretizacija prijedloga.
Iako se očekivalo da bi rad trgovina nedjeljom mogao biti jedna od glavnih tema izborne kampanje, čini se da se to ipak neće dogoditi. Naime, većina stranaka protiv je zabrane rada trgovina nedjeljom, no podupire bolju regulaciju tog pitanja.
Nova točka razdora na desnici - uvođenje eura
Ono što bi, međutim, moglo postati jedno od pravih pitanja u kampanji, posebno na desnoj strani političkog spektra, je uvođenje eura. Iz novoosnovanog Domovinskog pokreta Miroslava Škore tako stiže poruka da su za referendum o uvođenju eura, dok iz Mosta poručuju da se euro u Hrvatsku može uvesti "samo uz prethodnu široku javnu raspravu i konzultacije s građanima".
Uzme li se u obzir da Plenkovićev HDZ čvrsto stoji na poziciji uvođenja eura (takav stav dijele manje-više i druge vodeće stranke centra i lijevog centra), velike su šanse da bi se pitanje ulaska Hrvatske u eurozonu već na ovim izborima moglo pretvoriti u novu točku razdora među glasačima desnice i desnog centra.
U nastavku donosimo odgovore stranaka na ključnih 12 ekonomskih pitanja.