SADA već davnih 90-ih godina prošlog stoljeća, Hrvatska se ponosila strateškim partnerstvom s SAD-om. Iako nam je EU i tada bila vodeći vanjskotrgovinski partner, Hrvatska još nije bila ni na početku puta k punopravnom članstvu u toj integraciji dok su, s druge strane, tvrtke iz SAD-a spadale među vodeće ulagače u hrvatsko gospodarstvo.
Stvari su se u protekla dva desetljeća iz temelja promijenile. Hrvatska je ostvarila svoje glavne vanjskopolitičke ciljeve i pristupila NATO-u i EU. Značaj članica EU u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom dodatno je porastao, pa je u ostale članice EU, prema podacima državne statistike, lani otišlo više od 68 posto hrvatskog izvoza, dok je na uvoz iz ostalih zemalja EU otpadalo čak 80 posto ukupnog hrvatskog uvoza.
Trendovi nisu dobri
Trendovi u robnoj razmjeni s SAD-om nisu bili ni približno tako povoljni. Naše su tvrtke lani na tržište najmoćnije zemlje svijeta izvezle, kako pokazuju podaci DZS-a, robe u vrijednosti nešto većoj od tri milijarde kuna, što je manje od tri posto ukupnog hrvatskog izvoza u prošloj godini. Istodobno, iz SAD-a smo uvezli robe u vrijednosti od samo 1.24 milijarde kuna, što predstavlja zanemarivih 0.7 posto ukupnog hrvatskog uvoza u 2019. godini.
Investicijska je bilanca odnosa s SAD-om još poraznija. Podaci središnje banke pokazuju da su ukupna američka ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja lipnja ove godine iznosila samo 66.3 milijuna eura, što čini zanemarivih 0.2 posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Iako je još prije dvadesetak godina u Hrvatskoj bilo znatnih američkih ulaganja, tijekom godina su se, kako pokazuje statistika HNB-a, uglavnom povukli ili na hrvatskom tržištu danas nastupaju kao tvrtke koje su registrirane u drugim državama. SAD se na HNB-ovom popisu zemalja iz kojih nam dolaze ino-ulaganja danas nalazi tek na 26. mjestu. Prva mjesta danas pripadaju Austriji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Pojedine hrvatske tvrtke uložile su u poslovanje u SAD-u, pa ukupna hrvatska ulaganja u tu zemlju od 1993. do sredine ove godine iznose 21.5 milijuna eura. Radi se o brojci koja čini, kako proizlazi iz podataka HNB-a, samo oko 0.5 posto ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo u spomenutom razdoblju.
Američke tvrtke nemaju Hrvatsku na radaru
"Ekonomski odnosi Hrvatske i SAD-a su slabi i bit će takvi, tko god na kraju postane predsjednik. SAD je ogromna zemlja i Hrvatska joj nije u fokusu. Američke kompanije traže velika tržišta na kojima mogu razviti ekonomiju obujma, dok sama Hrvatska i nije jako uključena u proizvodne lance u svijetu", objašnjava za Index Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Ljubo Jurčić
No krivnja se ne može tražiti samo s druge strane Atlantika. Naime, hrvatske kompanije koje su okrenute izvozu u najvećem broju slučajeva nisu ni prisutne na američkom tržištu, na kojem vlada vrlo jaka konkurencija.
Osim toga, hrvatski su izvozni proizvodi u SAD-u često prisutni samo u dućanima u kojima kupuje uglavnom dijaspora s ovih područja, pa nisu dostupni široj populaciji jer ona u tim trgovinama baš i ne kupuje. Tu je mahom riječ o prehrambenim proizvodima. Ipak, posljednjih je godina primjetna veća prisutnost hrvatskih tvrtki iz IT sektora na američkom tržištu. No sve je to premalo da bi promijenilo opću, prilično sivu sliku hrvatsko-američkih gospodarskih odnosa danas.
Hrvatske tvrtke nisu dovoljno uključene u svjetske proizvođačke lance
"Hrvatski bi poslovni ljudi trebali ući u strukturu američkog gospodarstva i tamošnju poslovnu filozofiju. Trebali bi se više uključiti i u proizvodne lance, što bi im onda pomoglo da privuku američke poslove", kaže Jurčić.
Ipak, sve to ne znači da hrvatsko-američki gospodarski odnosi nemaju potencijala za rast. Između Hrvatske i SAD-a ogromna je zemljopisna udaljenost, no ona postoji i između SAD-a i drugih zemalja s kojima Amerikanci imaju jaku gospodarsku suradnju. Isto tako, hrvatsko je tržište za američke pojmove vrlo malo, ali mala su i brojna druga tržišta na kojima su Amerikanci prisutni.
Mogućnosti jačanja suradnje u energetici i turizmu
Osim nastavka korištenja "etno-kanala" u prodaji domaćih proizvoda i daljnjeg jačanja prisutnosti hrvatskih IT tvrtki na američkom tržištu, ekonomisti brojne prilike jačanja hrvatsko-američkih odnosa vide prije svega u energetici i turizmu. Jasno, nakon što završi pandemija koronavirusa. Uz to, upozorava Jurčić, Hrvatskoj nedostaju projekti koji bi privukli američki kapital.
S obzirom na to da je trgovinska politika u rukama EU, puno će toga ovisiti i o odnosima Bruxellesa i Washingtona. Naime, jačanje američko-europskih odnosa otvorit će prilike i za hrvatske tvrtke. Što se same Hrvatske tiče, tu je i najavljeno skoro potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i sada već izgledno ukidanje viza za putovanja hrvatskih državljana u SAD.
Sve su to dobre vijesti za jačanje hrvatsko-američkih gospodarskih odnosa. Okvir je tu i nastavlja se proširivati, a kako će ga iskoristiti hrvatske i američke tvrtke, ponajprije je na samim poduzetnicima.