Screenshot: HRT
SPLITSKI Županijski sud obustavio je na pripremnom ročištu kazneni postupak protiv bivšeg šefa HDZ-a BiH Ante Jelavića, optuženog za ratno profiterstvo i zlouporabu položaja i ovlasti.
Jelavića su teretili da je u ožujku 1996. godine kao pomoćnik ministra obrane Hrvatske Republike Herceg Bosne donio odluku da se u Splitu za 740 tisuća kuna kupi stan osuđenom ratnom zločincu i zapovjedniku operativne grupe HVO-a Ivici Rajiću. Oštećen je MORH budući da je u to vrijeme RH transferirala novac u Herceg Bosnu za potrebe obrane, a ne privatnu korist pojedinaca.
Kontroverzna odluka Ustavnog suda u slučaju Hypo Sanader otvorila Pandorinu kutiju
USKOK je podigao optužnicu protiv Jelavića u studenom 2013. godine koristeći odredbe Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. Optužnicu je potvrdio Županijski sud u Zagrebu u travnju 2014. godine nakon čega je predmet delegiran u Split. Pripremno ročište održano je prošlog mjeseca, a odluka splitskog suda neugodno je iznenadila USKOK. O njihovoj žalbi odlučit će Vrhovni sud.
Splitski sud je podlogu za obustavu kaznenog postupka pronašao u odluci Ustavnog suda u slučaju Hypo Sanader i stavu da se odredbe Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ne mogu primjeniti ukoliko je zastara nastupila prije izmjena Ustava iz 2010. godine.
Odvjetnik Joško Čeh, branitelj Ante Jelavića, potvrdio nam je da je splitski Županijski sud obustavio postupak zbog zastare. Ona relativna za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nastupila je deset godina od počinjenja inkriminiranog djela, dakle, u ožujku 2006., a apsolutna nakon 20 godina, u ožujku 2016. godine.
Neujednačena praksa: Gavrilović prošao, djela počinjena 1991. i 1992. nisu u zastari
Pravna struka u Hrvatskoj i dan danas lomi stavove oko odluke Ustavnog suda u slučaju Hypo Sanader i pitanja zastare. Sudska praksa je neujednačena. Tako je, recimo, prije pola godine optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo optužnicu protiv Đure Gavrilovića za ratno profiterstvo unatoč tvrdnjama njegove obrane kako je nastupila zastara. Pozvali su se također na odluku Ustavnog suda u slučaju Hypo Sanader, ali im argument nije uvažen. Djela je po optužnici počinio 1991. i 1992. godine, dakle, četiri, odnosno, pet godina ranije od Jelavića, protiv kojeg je obustavljen postupak upravo zbog zastare.
Zašto su mijenjali Ustav i donosili Zakon o nezastarijevanju ako su neprimjenjivi?
Nejasno je i kako bi se uopće trebao primjenjivati stavak 4. članka 31. dodan promjenom Ustava 2010. godine, prema kojem ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva. Naime, u pravilu su sva ta kaznena djela počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije zastarjela prije promjene Ustava. Čemu onda i Zakon o nezastarijevanju i promjena Ustava ako su neprimjenjivi u praksi?