UDRUŽENJE Humanists International (Humanistička internacionala) objavilo je svoj redoviti godišnji izvještaj Freedom of Thought Report (Izvještaj o slobodi misli).
U njemu istražuje vezu između razina državnog sekularizma i diskriminacije s kojom se suočavaju nereligiozni ljudi.
Istraživanje Humanists Internationala otkriva da samo 4 posto ljudi na svijetu živi u društvima koja su istinski sekularna, u kojima postoji jasna odvojenost vjerskih i političkih vlasti i koja ne diskriminiraju nijednu religiju ili zajednicu uvjerenja.
Izvješće o slobodi mišljenja Humanists Internationala, koje je sada u svom 11. izdanju, razotkriva učinke nepostojanja državnog sekularizma na nereligiozne ljude naglašavajući da su nereligiozni ljudi suočeni s najtežim kršenjima ljudskih prava.
Prema istraživanju ove organizacije, 70 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je izražavanje humanističkih vrijednosti strogo potisnuto i u kojima je potpuno ostvarenje prava na slobodu vjere ili uvjerenja nemoguće. "Rezultat toga su oštre kazne za otpadnike, veća vjerojatnost nastavka štetnih tradicionalnih običaja i vjerski nacionalizam koji učvršćuje konzervativne vrijednosti unutar društva", navodi se u izvještaju.
Naravno, zanimalo nas je kako je u izvještaju prošla Republika Hrvatska. Odgovor je - ne baš dobro.
U izvještaju se ističe da u kategoriji Ustava i vlasti postoje "sustavno privilegiranje religije, preferencijalan tretman određene religije te državno financiranje religioznih institucija, kao i njihova izuzetost od plaćanja poreza". Dodatni je problem i to što se vlasti prema religijskim autoritetima odnose sa simboličnom poniznošću.
Kad je riječ o obrazovanju i pravima djece, Hrvatskoj se najviše zamjera to što je "religiozni odgoj obavezan u skoro svim javnim školama, koje, pak, ne nude sekularnu ili humanističku alternativu učenicima". To bi se moglo promijeniti najavljenim uvođenjem novog predmeta koji potiče kritičko razmišljanje.
Hrvatska ima loše ocjene i u kategoriji koja pokriva obitelj, zajednicu i društvo. "Dominantni utjecaj religije u javnom životu podriva pravo svih građana na jednakost i nediskriminaciju", navodi se.
Ističe se i da se "priziv savjesti koristi kako bi se ženama i LGBT ljudima uskratio pristup pravima", kao i da se "vjerskim tradicijama, organizacijama i liderima daje diskriminatorna prominentnost" u društvu.
Naravno, sve to se prvenstveno odnosi na privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Dodaju da Hrvatska ima i problem sa slobodom medija, što potvrđuje i niz drugih međunarodnih izvještaja i indeksa.