Ode li Njemačka, to je kraj EU

Foto: Profimedia, Epa

Čelnica njemačke ekstremno desne stranke Alternative für Deutschland Alice Weidel govorila je kako će ići na referendum o napuštanju Europske unije ako ova stranka dođe na vlast.

Weidel je pozdravila izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU kao savršeno ispravan potez. "To je model za Njemačku, opcija da se može donijeti takva suverena odluka", rekla je Weidel u intervjuu za Financial Times.

>>Šefica AfD-a: Ako pobijedimo, Njemačka ide na referendum o napuštanju EU

Weidel je na čelu stranke od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati reformirati EU i ukloniti njezin "demokratski deficit", uključujući ograničavanje ovlasti Europske komisije, "neizabrane izvršne vlasti".

"Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo ponovno izgraditi suverenitet država članica EU, trebali bismo pustiti ljude da odluče, baš kao što je Velika Britanija učinila. I mogli bismo imati referendum o Dexitu - izlasku Njemačke iz EU", rekla je Weidel.

Ovo je ozbiljna tema

Mišljenja je da AfD neće doći na vlast u Njemačkoj prije 2029. godine. No inzistirala je na tome da je buduća uloga AfD-a u vladi neizbježna. Podsjetimo, takozvani "vatrozid" onemogućuje bilo kakav oblik koalicije ili suradnje AfD-a s drugim strankama.

Kao rezultat toga, unatoč snazi u anketama, AfD nema vodeću ulogu ni u jednoj od 16 njemačkih pokrajinskih vlada. Weidel je predvidjela da će demokršćani iz desnog centra (CDU) biti prvi koji će odustati od bojkota.

Jasno je da stvar nije alarmantna, ali kad ovakvo nešto izjavi čelnica stranke koja bilježi veliki uspon, sigurno je da se radi o ozbiljnoj temi. Njemačka je srce Europske unije, nemoguće je EU zamisliti bez Njemačke. Valjda su baš zato njemačke mainstream stranke predano proeuropske te jednostavno ne spore o potrebi ostajanja u zajednici europskih naroda.

52 posto glasača AfD-a za EU

I Nijemci, koji su prepoznati kao eurofili, također su snažno za ideju Europske unije, ako je vjerovati anketi koju je proveo Konrad Adenauer Stiftung, think tank povezan s glavnom oporbenom strankom desnog centra CDU-om.

U anketi provedenoj između lipnja i rujna 87 posto ispitanika reklo je da podupire nastavak članstva Njemačke, dok je 10 posto reklo da je protiv toga. Glasači i simpatizeri AfD-a su oko ove teme podijeljeni.

Njih 52 posto izjavilo je da su za članstvo Njemačke u Europskoj uniji, dok je njih 42 posto za odlazak Njemačke iz EU. Iako je većina ipak za ostanak u Europskoj uniji, zabrinjava broj onih koji su protiv. Taj broj, što se tiče ostalih stranaka, nije veći od deset posto.

Puhovski: U zadnjih 20 godina Njemačka nije bila manje aktivna u EU

Politički analitičar Žarko Puhovski za Index govori da je desnica u Njemačkoj podijeljena u odnosu na EU.

"Jedan pragmatični koncept na desnici glasi da je to oruđe koje možemo iskoristiti za njemačku dominaciju Europom, za miroljubivo preuzimanje Europe. Ima tu dosta istine i Njemačka je godinama igrala značajnu ulogu u EU. Ta uloga je bila i ojačana izlaskom Velike Britanije.

Drugi dio doslovce primjenjuje vlastitu suverenističku ideologiju, koja nije za koncept države nad državom, te, kao svi nacionalisti, oni smatraju da iznad države može biti samo Bog. U međuvremenu se dogodilo da je sadašnje njemačko vodstvo, ako gledamo zadnjih 20 godina, najmanje aktivno unutar EU, najmanje liderski nastrojeno.

Italija ima premijerku koja je pod kritikom zbog veza s neofašizmom, a španjolski premijer je neobičnim manipulacijama na rubu ustavnosti očuvao vlast. Sve je radilo za vodeću ulogu Njemačke, ali ona to ne koristi. I s tim prigovorima se sve češće nosi. Prigovori glase da mora igrati važniju ulogu, jedni su za važniju ulogu kroz EU, a drugi kroz slabljenje EU", govori.

"EU bi se jako teško održala bez Njemačke"

Odgovorio je na hipotetsko pitanje o mogućem izlasku Njemačke iz EU.

 

"Pod pretpostavkom nerealističnog scenarija da bi Njemačka izašla iz EU, moje uvjerenje je da bi se EU jako teško održala bez nje. Izlazak bi ojačao takve tendencije u državama poput Slovačke, Mađarske, možda i Poljske ako dođe do preokreta u većinskim odnosima tamošnje politike. Uglavnom, EU bi opstala kao forma, ali bi izgubila smisao. Možda bi se i raspala. To je hipotetička situacija i ne vidim je kao realnu mogućnosti da se dogodi", rekao je.

Osvrnuo se na izbore koji će se održati u Saskoj i Tiringiji 1. rujna, odnosno u Brandenburgu 22. rujna. 

"Treba imati na umu da imamo tri izborna procesa na istoku, gdje doista treba očekivati velik utjecaj i vjerojatnu pobjedu AfD-a. Tu bi se postavilo drugo pitanje - kakva je disciplina stranaka ustavnog luka, od kojih bi se očekivalo da odbiju suradnju s AfD-om? Valja se nadati da će stega tih stranaka nadjačati sirenski zov sudjelovanja u vlasti, ali treba biti i prema tome skeptičan", objasnio je Puhovski.

Veliki prosvjedi diljem Njemačke

Osnovan 2013., AfD je započeo kao stranka protiv eura usred krize eura, prije nego što je, usred izbjegličke krize 2015., postao nepokolebljiva antiimigrantska stranka. Zakačio se na frustracije koje je donijela pandemija koronavirusa i redovito raspiruje strah i širi teorije zavjere. Njegovi čelnici redovito dospijevaju u medije koristeći nacistički jezik, spominjući antisemitske izraze, negirajući Holokaust i trivijalizirajući njemačku nacističku prošlost.

Proteklog vikenda više desetaka tisuća ljudi prosvjedovalo je širom Njemačke protiv AfD-a i njegove radikalne ideologije. Demonstracije rijetko viđenih razmjera se održavaju već tjedan dana.

Jedan od razloga je i otkriće medijske kuće Correctiv, objavljeno 10. siječnja, o skupu ekstremista održanom u Potsdamu. Tada se doznalo da su ekstremisti u studenome ondje kovali plan o masovnom protjerivanju imigranata i stranaca.

Ostale veće stranke su protiv AfD-a

Prosvjednici su držali natpise "Fašizam nije alternativa" i "Nema mjesta za naciste". Predstavnici sindikata, udruga, Zelenih i Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza posebno su pozvali ljude na sudjelovanje u prosvjedima. Na prosvjedima su sudjelovali i članovi CDU-u.

Njemački establišment tako se ujedinio protiv AfD-a, koji pak, unatoč prosvjedima, raste u anketama u tri bivše istočnonjemačke države koje održavaju regionalne izbore kasnije ove godine. Upravo je na istoku zemlje AfD uvjerljivo najjača stranka, s podrškom preko 30 posto birača. Protiv AfD-a nisu samo dio stanovništva i ostale političke stranke, već se i u Bundestagu govorilo o njegovoj zabrani.

Za pokretanje postupka utvrđivanja mogućnosti zabrane založili su se čelnici SPD-a, kao i oporbenog CDU-a. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser nije isključila pokretanje postupka zabrane, ali je istodobno naglasila da su "prepreke na putu do zabrane vrlo visoke".

Sredinom prosinca je njemačka obavještajna služba poduzela dramatičan korak, klasificirajući ogranak AfD-a u Saskoj kao prijetnju demokraciji - što je potencijalni prvi korak prema potpunoj zabrani stranke kao neustavne.

Unatoč svemu ovome, AfD se u aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja već mjesecima, s vrijednostima između 22 i 25 posto potpore, ustalio na drugom mjestu po popularnosti stranaka. S Puhovskim smo popričali i općenito o rastu popularnosti ove stranke. 

"Ovdje se ne radi o nečemu specifično njemačkom"

"Zbivanja koja se povezuju s AfD-om sublimiraju čitav niz širih političkih kretanja, europskih i svjetskih. Za razliku od 1933., na koju se ljevica i liberali pozivaju, ovdje se ne radi o nečemu specifično njemačkom, ali u Njemačkoj desni ekstremizam ima, hoćete-nećete, opake značajke. To što se događa s jedne strane se svodi na termin populizam, u smislu širenja jednog neodgovornog ulagivanja javnosti.

Dovelo je to do velikih uspjeha političara poput Trumpa, ali i lokalnog uspjeha mnogih političarki i političara u Europi. Tu tako imamo cinično odbijanje bilo kakve objektivnosti kao političkog kriterija i doslovno prihvaćanje preteške riječi, što bi rekao veliki srpski pjesnik", rekao je Puhovski.

Govori da je tu i kontekst globalizacije.

"Na njega ide suverenizam u čitavom nizu nacionalnih sredina, pri čemu ispada da je naša nacionalna država, kakva jest da jest, manje zlo od svjetske vlasti. Direktno se u Hitlerovom stilu govori o vlasti krupnog kapitala, ne ide se toliko antisemitski kao Hitler, ali svejedno se govori o svjetskim bankarima kao izvoru svakog zla, protiv čega ćemo se boriti svojim domaćim bankarima, koje valjda možemo kontrolirati", izjavio je.

Dodaje i kako je dio te prizme zloćudni aspekt radikalnog odbijanja bilo kakvog povjerenja u znanstvene iskaze, posebno one koji dolaze iz institucija, čega je, navodi on, uvijek bilo među neobrazovanima, što sad postaje zaraza koja zahvaća i one s ozbiljnom naobrazbom.

"AfD je prešao granicu koja je bila dopuštena"

Sve je to, govori Puhovski, opći kontekst, koji se sad dodatno zaoštrava zbog toga što se u Njemačkoj strogo branilo bilo kakvo podilaženje nacionalističkoj interpretaciji najgorih nacionalsocijalističkih trenutaka.

"Alexander Gauland, tadašnji čelnik AfD-a, rekao je prije tri i pol godine glasovitu rečenicu. Poručio je kako su 'Hitler i nacisti jedno ptičje govno u tisućljetnoj njemačkoj povijesti'. Želi reći da su zanemariv element u pobjedonosnoj njemačkoj povijesti, što znači da je napustio obavezu kritičkog odnosa prema toj, prema njemu očito nevažnoj, epizodi, koja je koštala života desetke milijuna ljudi. Tu je AfD, koji je bio od početka desno orijentiran, prešao granicu koja je bila dopuštena", kazao je.

istaknuo je kako je AfD spretno koristio i dnevne događaje i trendove, ponajprije u odnosu na migrante, ali i potrebu da se Njemačka pozicionira kao vojni subjekt.

"Ono što je posebno novo i interesantno u čitavoj recikliranoj desnici jest odnos spram židovstva i Izraela. Židovi su bili jedna od točaka po kojima se nacizam očitovao, a sad imamo tog istog Gaulanda kako oštro osuđuje napad Hamasa na Izrael. Prihvatio je tako ono što je rastući sentiment radikalne desnice, a to je prihvaćanje suverenističkog ponašanja Izraela kao onog s kim nema šale, onog s kim se ne da zapovijedati izvana i kao države koja brine za svoje, nacionalne interese", dodaje.

"AfD je iskoristio pomutnju"

Napominje kako je, primjerice, danas ljevica mnogo češće protiv Izraela nego desnica, koja poštuje spremnost Izraela da se bori.

"AfD je iskoristio pomutnju i danas je jedna od tri najjače stranke, to je najmanje što se može reći. Takvo nešto se smatralo nemogućim. Ima, naravno, i radikalnijih desničarskih stranaka od AfD-a, poput stranke Treći put, koja se posljednjih godinu dana posebno širi u Berlinu, ali nijedna od njih ne pokazuje tendenciju napretka do državne vlasti", poručio je.

Ističe kako je jedna od reakcija na AfD stvaranje saveza stranaka koje vodi Sahra Wagenknecht, koja je s tim Savezom postigla uspjeh na istoku tako što je zastupala desničarske argumente, poput onih o obaveznom cijepljenju ili migracijama.

 

"To je dokaz ne samo zbunjenosti nego i očaja među etabliranim strankama koje su se dovele u situaciju da organiziraju prosvjede protiv AfD-a. A to znači da je jedan dio građanki i građana protiv egzistencije drugog dijela građanki i građana", rekao je.

"AfD se pokušava ušuljati u institucije"

"Pojavili su se i argumenti o zabrani stranke, ali to je kompleksno pitanje. Zadnji put je nešto takvo bilo 17. kolovoza 1956. godine zbog argumenta da stranka ne funkcionira na tlu Ustava.

Onda je bio hladni rat i činjenica da je Njemačka podijeljena na zapadnu i istočnu, a danas je situacija drugačija, prije svega jer se AfD u mnogočemu čuva radikalnih poteza i pokušava se ušuljati u institucije, dopuštajući da ih se tumači kao radikalne desničare, ali ipak izbjegava posve radikalne stavove, osim u pojedinim trenucima.

S izuzetkom skupa održanog u Potsdamu, koji je mnoge podsjetio na konferenciju na jezeru Wann, koja se dogodila 20. siječnja 1942., gdje je donesena odluka o takozvanom konačnom rješenju. Sad se nešto slično događa, skupljaju se ljudi s desnice koji bi raspravljali što će s migrantima. To je, naravno, dodatno zaoštrilo napade na AfD", rekao je.

Za kraj je istaknuo i kako Domovinski pokret i Most kopiraju AfD.

"Čitavu frazeologiju koju koristi AfD učestalo ponavljaju na hrvatskoj desnici, prije svega Domovinski pokret i Most, nastavljajući katastrofalnu osobinu hrvatske desnice koja s jedne strane zagovara nacionalnu samobitnost, a u političkoj provedbi živi od plagiranja svojih inozemnih uzora", rekao je još Puhovski.