Foto: Hina
PREMIJER Tihomir Orešković otvorio je konferenciju o reformi javne uprave, poručivši kako je riječ o prvom koraku ka učinkovitoj javnoj upravi, koja će osigurati racionalizaciju sustava agencija, pošten sustav u kojem će se za jednake kompetencije primati jednake plaće, stimuliranje onih koji ulažu više truda i imaju bolje rezultate i mogućnost punog pristupa uslugama elektroničkim putem.
Premijer je naglasio da je reforma javne uprave nužna za provedbu politika koje trebaju dovesti do gospodarskog i društvenog napretka. Upozorio je da promjene u javnoj upravi nisu jednostavne, no uvjeren je da će veliki broj navedenih mjera svoje prve vidljive rezultate dati već kroz nekoliko mjeseci.
"Refome se ne događaju preko noći"
"Cjelovite reforme koje daju dugoročne održive rezultate ni u jednoj zemlji ne događaju se preko noći", naglasio je premijer te dodao kako u tome očekuje široku potporu.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović također ističe da se planiranim reformama žele otkloniti slabosti u upravljanju na koje su ukazala istraživanja relevantnih institucija u zemlji i svijetu.
"Rezultati jednog od istraživanja Ekonomskog instituta ukazuju da se u Hrvatskoj na jedinicu uloženih sredstava ostvaruje tek 0,8 rezultata, dok se u najučinkovitijim zemljama, Estoniji i Irskoj ostvaruje gotovo dvostruko više", dodala je.
Kao cilj planirane reforme navela je poboljšanje funkcioniranja i veću učinkovitost cijele javne uprave, na državnoj, lokalnoj i regionalnoj razini.
"Reforma javne uprave pretpostavka je transparentnog i predvidivog institucionalnog okvira za provedbu svih resornih i reformskih politika koje trebaju dovesti do gospodarskog i društvenog napretka u Hrvatskoj", poručila je ministrica.
Konferencija u Sheratonu održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade, uz suradnju veleposlanstava Nizozemske i Francuske te Europske komisije, čiji je voditelj predstavništva Branko Baričević istaknuo da je kvalitetna javna uprava nužan preduvjet konkurentnosti.
Podsjetio je da je pravo na dobru javnu upravu zajamčeno Poveljom EU o temeljnim pravima koja, među ostalim, jamči transparentnost i učinkovitost javne uprave, nepristranost u postupku, nediskriminaciju itd.
"To su temeljna načela kojima moramo težiti kako bi usluge našim građanima bile što kvalitetnije", rekao je Baričević, napominjući da je kroz programe koji podupiru poboljšanje javne uprave u zemljama članicama EU do 2020. osigurala 134 milijuna eura.
Do jeseni cjelovit zakon o javnoj upravi
Na konferenciji je rečeno i da Vlada do jeseni namjerava pripremiti cjelovit zakon o upravi.
Pomoćnik ministrice uprave Mario Bebić naveo je da je cilj ujednačiti cijenu rada u cijelom javnom sektoru, odrediti politiku plaća i postaviti sustav upravljanja, odnosno nagrađivanja.
Jedinstvenim zakonom ujednačit će se vrijednost radnih mjesta, kazao je Bebić, podsjetivši da su do sada ljudi bježali na bolje plaćena radna mjesta, primjerice iz uprave na isto radno mjesto u agenciji.
S obzirom da se financiraju iz javnih sredstva, pod javnu upravu su svrstane i jedinice lokalne uprave, odnosno samouprave te trgovačka društva u njihovom vlasništvu, a Bebić najavljuje da će u drugoj fazi i njihove plaće biti ujednačene.
"Javna poduzeća nisu predmet zakona o plaćama, ali država kao njihov vlasnik treba uspostaviti standarde upravljanja ljudskim potencijalima", rekao je Bebić, dodajući kako i u tom segmentu mora postojati "minimalna politika plaća".
Bebić ističe kako će se poduzeća koja su na tržištu ponašati u skladu s tržištem, odnosno imat će slobodu pri ugovaranju kolektivnih ugovora sa sindikatima.
No, ukoliko se takva tvrtka dijelom financira iz javnog novca, Vlada želi imati određenu kontrolu. "Vlada neće kontrolirati sadržaj kolektivnih ugovora, ali hoće njihove financijske efekte", objasnio je.
O refomskim mjerama govorio je i pomoćnik ministrice Marko Kovačić, koji kaže kako je u planu racionalizacija agencija koja u tom području djeluju pa bi 20 upravnih agencija bilo svedeno na njih sedam. Neke će se spajati, neke će biti pripojene ministarstvima, a neke će se transformirati u trgovačka društva, kazao je Kovačić.
Upozorio je da u državi ima više od 1200 područnih ureda i ispostava tijela javne uprave, kojima također predstoji racionalizacija u kojoj će dio ovlasti tih ispostava i područnih ureda biti preneseno na županije.
U reformskom planu su i poticaji za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave, izvijestio je Kovačić.