Sjećate se policijske snimke privođenja žene iz Osijeka? Mogli bismo gledati reprizu

Screenshot: Index/MUP/Facebook

SNIMKA iz Zadra koja prikazuje kako je policajac fizički napao mladića koji je odbio pokazati osobnu iskaznicu postaje još jedan primjer brutalnost hrvatske policije te se ponovno govori i potrebi da policija snima svoja postupanja. 

"Digitalizirat ćemo cijeli policijski sustav", najavio je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasivši kako pod digitalizacijom misli i na kamere na policijskoj odori koje će ubuduće snimati postupanje policajaca. No treba sumnjati u istinitost takvih najava. Naime, prije pet godina policija je najavila isto i opremila policajce kamerama. Trajalo je kratko.

>> Priprema se reforma policije, policajci će na postupanja nositi kamere

Sve je neslavno propalo nakon slučaja u Osijeku - spornog privođenja 66-godišnje žene koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, što je izazvalo buru u javnosti. O kamerama na odorama policajaca ništa se nije znalo pet godina, nikada nismo saznali zašto je projekt obustavljen, a ni koliko nas je to sve koštalo.

O kamerama na opremi policajaca počelo se ponovno pričati ovog ljeta kod privođenja Tihomira Blagusa, heroja iz Trnja koji je tijekom nevremena u Zagrebu provalio u ustavu Hrvatskih voda te otvorio odvodni kanal prema Savi, a sada se dogodio i slučaj u Zadru.

Policija u svom službenom priopćenju tvrdi da je policajac napadnut, no snimka postupanja policije od strane građanina upućuje na drugačiji zaključak. No, zašto policajci nemaju kamere na odori? Krenimo redom.  

>> Stigle aplikacije za anonimne prijave policiji, kreću ophodnje policajaca opremljenih kamerama

U rujnu 2015. godine najavljen je projekt e-policija. Policija je na odorama trebala imati kamere koje će snimati njihova postupanja prema građanima. Snimka se, prema tadašnjim najavama, trebala tri mjeseca čuvati u arhivi. Građane kojima prilaze i s njima započinju razgovor moralo se upozoriti da se razgovor snima kamerom.

Glavna ideja projekta bila je - zaštita policajaca od pritužbi građana

U listopadu te godine krenule su i ophodnje policije s kamerama, a tada je na posebnoj konferenciji za novinare predstavljen sustav upravljanja policijskim kamerama.

"Osnovni cilj i svrha korištenja kamera, odnosno snimanja policijskih postupanja, zaštita je policijskih službenika od neutemeljenih pritužbi građana, čime se stvara negativna slika policije u javnosti i ako je postupanje obavljeno u skladu s važećim propisima i pravilima struke, a s druge strane i zaštita građana od eventualnih pogrešnih i protupravnih postupanja policijskih službenika", objašnjeno je na posebnoj konferenciji za novinare.

>> Hrvatska policija će na odorama nositi kamere, snimati postupanje s građanima

Osim kamera na odorama policajaca, tada je puštena u rad i posebna aplikacija za građane. Ideja je bila da sami građani snime neko kazneno djelo i to odmah pomoću aplikacije šalju policiji čiji su djelatnici u najbližem operativno-komunikacijskom centru istog trenutka trebali moći vidjeti fotografiju ili snimku te reagirati u pravo vrijeme i uhititi počinitelja. No, građani su htjeli snimati i samu policiju, a policija se više puta bunila zbog toga što ih građani snimaju.

Policajci su se bunili zbog kamera

Naime, opći sindikat MUP-a i Policijska uprava karlovačka izdali su zajedničko priopćenje u kojem su reagirali zbog navodne štete ugledu policije, i to zato što su ih građani snimali, a snimke su, osim u sustav za prijavu, izlazile u javnost.

Policajci su negodovali, sindikati su se bunili, no kamere su snimale. Definitivan kraj i jednog i drugog projekta dogodio se samo par mjeseci poslije, u prosincu 2015. godine.

>> MUP objavio snimku: Pogledajte privođenje 66-godišnje žene koja je prešla cestu preko crvenog

Kap koja je prelila čašu bio je slučaj osječkog policajca krupnije tjelesne građe koji je na beton srušio stariju ženu i vezao je lisičinama jer je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo.

Slučaj iz Osijeka koji je šokirao Hrvatsku

Slučaj je šokirao Hrvatsku, a MUP je, braneći postupak svog policajca, objavio snimku uhićenja s odore policajca. Po policiju je objava snimke ispala puno gora. Par dana nakon incidenta tadašnji ministar policije Ranko Ostojić izvijestio je javnost preko Facebooka da su načelnik policijske uprave i policajac iz Osijeka bili kod žene koja je nasilno privedena zbog prelaska ceste preko crvenog i ispričali se.

>> Osječki policajac ispričao se ženi koju je nasilno priveo

Nakon tog slučaja o projektu kamera na policajcima više nismo ništa čuli niti se policija o tome nešto posebno izjašnjavala.  

Prije točno godinu dana Index je, baveći se pitanjem smiju li građani snimati policiju, MUP-u postavio pitanje o projektu kamera na odorama policajaca.  

Iskusni kriminalist Cvrtila: Policija nije spremna na kamere, vidjelo se da ima puno nedostataka u postupanju

"Zašto je okončan projekt kada su policajci dobili videokamere na odori te su morali snimati sva policijska postupanja? Zbog čega je projekt zaustavljen i koliko je uloženo u sam projekt? Koliko je policajaca sudjelovalo i u kojem vremenu u testnom nošenju videokamere?", bila su naša pitanja u kolovozu 2019. godine. Odgovore nikad nismo dobili.

Kriminalist Željko Cvrtila u razgovoru za Index prisjetio se događaja iz Osijeka krajem 2015. godine te kaže kako naša policija nije spremna na snimanja.

"Prema nekim mojim informacijama i razmišljanjima, on je zaustavljen jer naša policija nije bila spremna. Nije bila dovoljno educirana i vidjelo se da tu ima puno nedostataka u postupanju", kaže kriminalist Cvrtila za Index. Cvrtila je već više puta javno rekao kako policija ne snima svoja postupanja jer bi mnogi bili kažnjeni ili dobili otkaze zbog nezakonitog i neprofesionalnog postupanja.

Brutalno privođenje heroja iz Trnja potvrdilo Cvrtilinu procjenu

Da je Cvrtila bio u pravu, dokazao je slučaj od ovog ljeta. Naime, Tihomir Blagus, koji je postao poznat hrvatskoj javnosti po tome što je tijekom nevremena u Zagrebu provalio u ustavu Hrvatskih voda te otvorio odvodni kanal prema Savi i tako spasio svoj kvart, uhićen je krajem srpnja ove godine. Susjed koji je bio s Blagusom snimio je uhićenje, a samo uhićenje podsjetilo je na nedavni američki slučaj policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je izazvao nezapamćene ulične prosvjede. Hrvatski policajac stavio je nogu na vrat Blagusu koji je ležao na podu. Iz snimke koju je objavio Blagusov susjed je vidljivo da se Blagus nije opirao uhićenju, a snimka navodi na zaključak kako je riječ o pretjeranoj brutalnosti policije.

Tvrdili su da ih je Blagus vrijeđao

Sama policija branila se da ih je Blagus vrijeđao te da je ovakvo postupanje, odnosno primjena sile, bilo nužno.

"Izražavao je negodovanje, ometao policijske službenike u provođenju službene radnje te ih galameći vrijeđao, da bi u jednom trenutku krenuo zamahivati rukama u smjeru policijskog službenika. Policijski službenik izdao mu je upozorenje da se smiri i da prestane s narušavanjem javnog reda i mira, a što on nije učinio već je nastavio s takvim ponašanjem. Nakon što je upozoren da će zbog narušavanja javnog reda i mira biti priveden u službene prostorije 54-godišnjak je i dalje nastavio s opisanim ponašanjem, oglušio se na naredbu zbog čega su ga policijski službenici, radi pružanja aktivnog otpora, uz uporabu sredstava prisile priveli u službene prostorije", stajalo je u policijskom obrazloženju tog slučaja.

Tvrde da su u Zadru napadnuti 

Sada se dogodio slučaj u Zadru. Zadarska policija izvijestila je o incidentu koji se u noći sa subote na nedjelju dogodio u Korlatu tijekom proslave blagdana Velike Gospe, a nakon kojeg su tri mladića u dobi od 33, 24 i 23 godine osumnjičena za prisilu prema službenoj osobi i prijetnju.

Jedna svjedokinja incidenta tvrdi da je privedeni mladić bio pijan, ali kaže da su pijani bili i policajci koji su, prema njezinim riječima, smjenu proveli za šankom na kojem je radila.

Kaže da su policajci bili u vidno alkoholiziranom stanju, što nije teško zaključiti sa snimke koju je snimio njezin brat, koji je također priveden, ali dan kasnije. 

Na snimci se vidi da je mladić policajca koji je urlao na njega tražio broj značke, nakon čega je uslijedio napad. Prvotna informacija glasila je da je jedan od mladića uhićen jer je snimao postupanje, no ta je informacija tijekom dana opovrgnuta. 

No opet se u javnom prostoru počelo postavljati pitanje o tome smiju li se snimati policajci tijekom postupanja ili ne smiju. Policija tvrdi da ih se ne smije snimati.

>> Smije li se snimati policajce?

Kako smo istražili prije godinu dana, u Zakonu o policiji ne postoji odredba prema kojoj bi bilo zabranjeno snimanje policajaca ili ona u kojoj se spominje snimanje službene osobe. U Kaznenom zakonu spominju se odredbe koje se tiču neovlaštenog snimanja i prisluškivanja, no riječ je o općenitim odredbama. One se odnose na sve građane, no opet nema odredbi koje posebno reguliraju "snimanje službene osobe". Članci 143. i 144. tako uređuju neovlašteno "zvučno snimanje" i "slikovno snimanje". Neovisno o tome, MUP tvrdi da snimanje policajaca predstavlja grubo narušavanje privatnosti i dostojanstva policijskog službenika na njegovom radnom mjestu, odnosno pri obavljanju radnih dužnosti, te moguću zlouporabu osobnih podataka. Ukratko, izvlače se na GDPR.

Policajci nisu privatne osobe

No, u Državnom odvjetništvu smatraju kako policajci nisu privatne osobe te da nema govora o narušavanju privatnosti. Postoji i nekoliko sudskih presuda koje nisu išle na ruku policiji koja se žalila na snimke građana.

>> Policija tvrdi da ih se ne smije snimati. Imamo važnu odluku koja kaže suprotno

Prošlog tjedna smo opet htjeli provjeriti s MUP-om što se dogodilo s famoznim kamerama na odorama policajaca. Pitali smo ih je li točno da je u policijskom postupanju prema građanima bilo propusta poput brutalnosti nad staricom u Osijeku snimljene tijekom provođenja pilot-projekta. Zamolili su nas da se strpimo s odgovorom do početka ovog tjedna.

U međuvremenu je ovog vikenda ministar Božinović u posebnom intervjuu bez ikakvih detalja najavio povratak kamera na odorama policajaca, a nakon što je taj intervju i objavljen, dobili smo i odgovore. Sada tvrde da neki policajci i dalje nose kamere na odorama.

MUP: 2015. godine projekt nije uspješno proveden, ali nije ni okončan

"Obavještavamo Vas kako je u okviru pokusnog projekta e-Policija predviđen sustav snimanja postupanja policijskih službenika s kamerama. Iako tada, 2015. godine, projekt nije uspješno implementiran u potpunosti, nije ni okončan. Naime, policijski službenici nose kamere na odjeći u pojedinim rodovima policije. Njima snimaju određena postupanja za koja se prethodno procjeni da bi mogla biti složenija. Kamere se koriste kako bi se minimalizirala mogućnost korupcije, osigurao probitak kriminalističkog istraživanja te lakše utvrdile činjenice prilikom eventualnih pritužbi građana koje se odnose na prekoračenja ovlasti. Sustav je namijenjen isključivo policijskim službenicima koji su opremljeni upravljačkim sustavom i kamerama (u policijskim upravama zagrebačka, splitsko-dalmatinska, primorsko-goranska, istarska i osječko-baranjska)", stoji u odgovoru koji smo dobili iz MUP-a.

Iz policije se pozivaju i na izjavu ministra Božinovića, prema kojoj je jedna od planiranih reformi u Ministarstvu unutarnjih poslova i implementacija snimanja policijskih postupanja u svakodnevnom radu, a s ciljem dodatne profesionalnosti i transparentnosti policijskog rada.

Moraju se osigurati tehnički uvjeti

"Naravno, za opremanje policijskih službenika ovakvim sustavima potrebno je osigurati materijalno-tehničke uvjete, a o čemu će ovo Ministarstvo voditi računa", stoji u odgovoru koji smo dobili iz MUP-a.

Iako se u policiji pozivaju na transparentnost, opet nismo dobili odgovore vezane uz snimke policijskih nepravilnosti, koliko je koštao sustav kamera iz 2015. godine i zašto se o ovom projektu nije ništa znalo proteklih pet godina.  

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.