Dok katastrofalni požar hara Hrvatskom, oni gase vatricu od roštilja.
Sve veća panika koja je obuzela tisuće hrvatskih građana pogođenih rastom švicarskog franka probudila je u hrvatskih političara istančani prigodničarski osjećaj za akciju.
Vlada Jadranke Kosor već je provela jednu mjeru i sada razbija glavu smišljajući drugu. Iz drijemeža se trgnuo i Zoran Milanović, pojavivši se čak dva puta u javnosti sa SDP-ovim sugestijama bankama i Vladi.
Što je s ostalim zaduženim građanima?
Uglavnom, sadašnja premijerka i budući premijer natječu se tko će prije pohrliti u pomoć jednoj ugroženoj grupi građana, rješavajući akutni i specifičan problem. A što je s ostalima? S ostalim biračima i ostalim problemima?
Vlada na brzinu saziva sastanke s bankarima, oporba se još brže nabacuje prijedlozima, naveliko se kalkulira s valutnim klauzulama i proklinje kriza eura, u nadi se pogledava prema Americi i Švicarskoj.
Ukratko, svi mahnito gase jednu vatru, ostavljajući požar da i dalje hara hrvatskim gospodarstvom.
Gašenje vatre i pljuvanje po Vladi
Ali tako se navodno dobivaju glasovi. Na jednom izoliranom, premda izuzetno bolnom primjeru stranke žele pokazati da su odlučne barem u predizbornoj godini raditi za dobrobit (manjeg dijela) svojih građana. Da su spremni gasiti jedan požar. A što je s vatrenom stihijom?
Ekonomski stručnjaci složno su popljuvali Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period od 2012. do 2014. godine. Samo dva posto građana u anketama vjeruje premijerki Kosor da je Hrvatska izašla iz krize. Što je još gore, u istim anketama više od trećine građana strepi od nesposobnosti buduće vlasti.
HDZ-ova koalicija davno je odustala od suzbijanja krize, zbog čega je zaradila titulu najnesposobnije Vlade jugoistočne Europe i - u žestokoj konkurenciji - najgore Vlade u novijoj hrvatskoj povijesti. Dok požar guta sve pred sobom, gospodarstvo umire dugom i sporom smrću.
Bankari ispadaju filantropi
A sada odjednom šok! Vlada je odlučila pomoći. Donijela je kanticu za zalijevanje cvijeća i teatralno je izlila na vatru. Možda neće pomoći, ali će se svi osjećati bolje. Premijerka jer je izašla u susret ugroženima, građani jer im je premijerka obećala pomoći, bankari jer će ispasti filantropi, a nikako gubitnici. Ali opet pitamo, što je s ostalima?
Zašto Vlada nije na isti način pokušala pomoći svim građanima zatrpanim kreditima? Zašto nije inzistirala da se smanje sve kamatne stope ili da se uklone valutne klauzule? Zašto na tome nije inzistirala oporba?
Dajte im posao, pa će vraćati kredite
Ali to bi opet kamufliralo suštinski problem. Nije svrha pomoći oko jednog kredita, već omogućiti građanima da imaju od čega vraćati te kredite. Zaustaviti zatvaranje radnih mjesta i omogućiti otvaranje novih, ukinuti nelikvidnost kao rak-ranu, osigurati perspektivu u kojoj ljudi neće strepjeti od zaduženosti.
Prema podacima iz svibnja ove godine, na dražbi se svakoga dana nađe 25 nekretnina građana koji ne mogu plaćati kredite i račune. U ovrhu je otišlo oko tisuću kuća i stanova. Ne (samo) zbog švicarskog franka, nego zbog opće kataklizme.
Elementarna nepogoda
Stoga, čak i ako Vlada ugasi ovaj jedan požar, neće zaustaviti elementarnu nepogodu. Jer, svi oni koji imaju kredite u francima, sutra bi mogli završiti na ulici, bez posla i kreditne sposobnosti.
Ne zbog kredita, bankara, Švicaraca i njihovih prokletih franaka, nego zbog ove naše domaće, nesposobne, ignorantske i populističke Vlade.