VINKO KANDŽIJA, predsjednik Povjerenstva osječkog sveučilišta koje je nedavno zaključilo da HDZ-ovac Vice Mihanović nije plagirao doktorsku disertaciju te da ona, unatoč određenim propustima, ima nesumnjiv znanstveni doprinos i originalnost, sjedio je prije više od dvije godine u povjerenstvu beogradskog Fakulteta organizacionih nauka (FON) čiji je zaključak bio da Siniša Mali, srpski ministar financija i član Vučićeve Srpske napredne stranke, nije plagirao doktorsku disertaciju te da ona, unatoč određenim propustima, ima nesumnjiv znanstveni doprinos i originalnost.
Ako opažate sličnost, ne griješite. Oba je puta Kandžija, profesor emeritus na riječkom Ekonomskom fakultetu, bio u povjerenstvima čija su mišljenja i zaključci išli u prilog autorima osporavanih disertacija, inače političarima iz vladajućih partija u Srbiji i Hrvatskoj.
Ipak, prije nekoliko dana beogradsko sveučilište poništilo je Malom doktorat unatoč mišljenju povjerenstva u kojem su uz Kandžiju bili profesori Dejan Erić, Tomaž Čater i Dragan Mikerević.
Tu se ne iscrpljuju kontroverze oko Kandžijina imena. Naime, Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON), nevladina i neprofitna organizacija iz Beograda posvećena evaluaciji u znanosti i visokom obrazovanju, u listopadu 2019. godine poslao je dopis beogradskom sveučilištu u kojem upozorava na svoje nalaze "o plagijarizmu pojedinih članova Stručne komisije FON-a za ocjenu plagijarizma u doktoratu Siniše Malog koji ih čine nepodobnim za obavljanje te uloge".
CEON je u dva Kandžijina članka napisana na engleskom jeziku utvrdio "plagijarizam velikih razmjera": riječ je o člancima "The Issues of Establishing a Sustainable Competitive Advantage of Croatian Enterprises" objavljenom 2001. godine u zbirci "Economics and Business in Transition: Facilitating Competitiveness and Change in the Global Environment" te "Analysis of the international agricultural trade as a factor of the world economy growth" otisnutog 2009. u časopisu Ekonomska istraživanja. U oba je Kandžija koautor.
Prvi supotpisuje s Marcelom Melerom, profesorom emeritusom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na kojem je 2018. godine Mihanović obranio disertaciju, a drugi s riječkim profesorom Markom Donadićem. Meler nije htio razgovarati o ovoj temi, u mirovini je, kaže, dok smo Donadiću poslali mail. Stigne li odgovor, objavit ćemo.
Prema CEON-u, Kandžija i koautori u oba su članka na više mjesta preuzimali pasuse iz tuđih radova bez propisnog navođenja izvora. Evo kako CEON povezuje Kandžijinu ulogu u slučajevima Mali i Mihanović:
"Kandžiji nije prvi put da štiti plagijarizam. Kao član Stručne komisije Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu odbio je prepoznati očigledan i dobro dokumentiran plagijat u doktoratu Siniše Malog. U izvještaju Kandžije i kolega zaključuje se da je doktorska disertacija Siniše Malog 'rezultat samostalnog naučnoistraživačkog i stručnog rada kandidata' te da 'iako postoje određeni propusti, oni po obujmu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne naučne doprinose i originalnost ovog rada'.
Riječ je o doktoratu koji je nakon višegodišnjeg sabotiranja nadležnih upravo ovih dana, po drugi put, konačno poništen od strane Senata Univerziteta u Beogradu. Čini se da je tolerancija profesora Kandžije na zloupotrebe konstanta njegovog akademskog nazora. Nije stoga bilo za očekivati da će postupiti drukčije ni u slučaju Mihanovićeve disertacije.
Drugo i važnije, profesor Kandžija je i sam sklon plagiranju. Od četiri njegova rada provjerena pomoću servisa iThenticate dva su obilovala plagijarizmom većih razmjera od onih u radu Mihanovića.
I treće, CEON je uputio zahtjev časopisu Ekonomska istraživanja (EI) iz Rijeke, inače indeksiranom u Web of Science, da povuče plagirani rad Kandžije objavljen u tom časopisu. Umjesto da postupi po zahtjevu, uredništvo EI-ja je proslijedilo zahtjev svom inozemnom suizdavaču (!?), da bi ovaj najprije najavio, a zatim izbjegao provesti istragu."
CEON prati plagiranja u znanstvenim radovima duže od desetljeća, a od svojih referenci navodi Sporazum o stručnoj suradnji sa Sveučilištem u Beogradu sklopljen u prosincu 2017. godine, kao i ugovore s približno 150 znanstvenih časopisa o provjeri originalnosti rukopisa.
Argumentacija oba Kandžijina povjerenstva vrlo je slična: ono iz 2019. godine zaključilo je da je disertacija Malog "rezultat samostalnog znanstveno-istraživačkog i stručnog rada Kandidata. Iako postoje određeni propusti, oni po opsegu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne znanstvene doprinose i originalnost ovog rada.
Stručno povjerenstvo smatra da je Kandidat ispunio sve zakonski propisane uvjete i predlaže da se Kandidat dr. Siniša Mali promovira u zvanje doktora znanosti kako bi mogao koristiti sva prava koja mu po tim propisima pripadaju".
Povjerenstvo o Mihanovićevoj disertaciji, pak, opaža da je autor "konceptom, izvedbom i rezultatima istraživanja poduzetog u svojoj doktorskoj disertaciji pod naslovom 'Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja' uspio dokazati postavljene znanstvene hipoteze i ostvariti postavljene ciljeve istraživanja.
Na taj je način doktorand izradio izvorni znanstveni rad i njime dao znanstveni doprinos u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju ekonomije", vjeruje povjerenstvo pod Kandžijinim vodstvom te dodaje:
"Nedostaci i propusti navedeni kod organizacije i uređivanja teksta (oznake za reference, fraze koje su nespretno prevedene ili citirane na krivom mjestu te propusti kod lektoriranja teksta) ne dovode u pitanje doktorsku disertaciju kao cjelinu niti znanstveni doprinos doktorske disertacije."
Razgovor s profesorom Kandžijom bio je vrlo zanimljiv. Prvo smo ga pitali za rad na procjeni doktorata Siniše Malog, odnosno za činjenicu da je beogradsko sveučilište, na koncu, postupilo suprotno mišljenju povjerenstva u kojem je sjedio:
"Ja to znam. Siniša Mali je bio ministar financija. To je jedan vrlo nadobudan dečko, napisao je disertaciju na neki način hvalevrijednu u ono doba i ono sve skupa bila je valentna, kome je Siniša Mali stao neću reći ne znam na što i tako dalje, to nema veze sa doktorskom disertacijom. Zašto je to poništilo? Poništilo, čujte, zaboga, moj stav je takav, a Sveučilište ima drugi stav. Štujem Sveučilište, štujem najviše svoj stav. I šta sad da napravimo?"
A znam. Ja nisam našao toliko da je toliko prepisao da bi to osporilo vrijednost disertacije.
Kao nešto kod Mihanovića. To je preuzimano, ali je čovjek dolje citirao, a ako je on preuzimao kompletno, onda je stavio između navodnih znakova.
Nemam ja pojma koja su to, nemam ja nijedan naslov na engleskom, to je onda netko u Beogradu, nemam pojma tko je to.
Meler je tu, da. Pa Marcel Meler je alfa i omega iz marketinga i on je tu hvalevrijedan, to sam s njim napisao. Pa dobro.
Ma ja nisam Englez, ja sam napisao na hrvatskomu, a onda je Marcel Meler dao nekomu prevoditi.
Marko Donadić radi u Ekonomskom fakultetu u Rijeci, on je vrlo hvalevrijedan i vrlo čestit momak. I to ti je to. On je vjerojatno onda preveo na engleski. Ja Englez nisam, ja sam Francuz.
I kad je to bilo? I kad je to bilo?
A dobro, dobro. I što ćemo sad?
A ne, ne, ne, ne trebate mi to, ja se sa tim ne želim zamarati. Mene to uopće ne interesira. Oni mogu kazati šta god hoće da sam ranije ovo... Pogledajte, ajmo ovako gospodine: ja sam osam godina čekao da branim moju doktorsku disertaciju. Mene su izbacili sa fakulteta jer sam kao bio sa Markom Veselicom dobar prijatelj, a nisam ga nikad u životu vidio. Nikada. I '83. godine nisam mogao doktorirati, trebalo je puno godina čekati. Neka čine šta god hoće, neka pišu. Imam sedamdeset i... kolko imam, 76 godina, ja sam u mirovini, imam dvoje unučadi, uživam sa mojim društvom. A šta da ja kažem šta netko piše? Ja na nikoga nisam u životu reagirao niti želim reagirati niti se ja želim dokazivati u bilo čemu. Ja sam ono šta jesam, moji su radovi svi dostupni, bože moj, imam preko 300 radova i sad su našli dva rada koja su takva. Dobro i šta sada?
Kandžija nam se potom zahvalio "od srca" i pozdravio nas.
O Mihanovićevoj disertaciji govori se od polovice ožujka kad je Index napisao i dokazao da je na mnogim mjestima preuzimao tuđe rečenice i čitave stranice bez pravilnog navođenja izvora. Potom smo u više navrata dokazivali i da je puna grešaka, katastrofalno prevedenih rečenica i gluposti.
>> Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat
>> Ovo su najveće gluposti iz doktorata Vice Mihanovića
>> Znate li što je Wolfscale? Ne zna nitko osim Vice Mihanovića
No, povjerenstvu pod Kandžijinim vodstvom svidio se Mihanovićev rad. Ipak, čak ni ono nije uspjelo zanemariti silne propuste, a otklonilo bi ih tiskanjem posebnog dokumenta s ispravkama i umetnulo ga u disertaciju što je u suprotnosti kako s važećim zakonima, tako i sa sveučilišnim propisima i akademskom praksom.
U davno završene disertacije - Mihanović je svoju obranio na osječkom Ekonomskom fakultetu 28. veljače 2018. godine - ne ubacuju se naknadne ispravke na što je već upozorilo nekoliko ljudi iz akademske zajednice poput Slavice Singer, Blaženke Divjak i Žarka Puhovskog, pa čak i ministar znanosti HDZ-ovac Radovan Fuch. Originalan prijedlog o naknadnom popravljanju Mihanovićeva rada potpisalo je, uz Kandžiju, i ostalih četvero članova povjerenstva, sve sveučilišni profesori: Jerko Glavaš, Zdravko Tolušić, Zdenko Klepić i Ivana Šandrk Nukić.
Kandžija je, podsjetimo i na to, bio savjetnik Franje Tuđmana, a za vrijeme njegova režima radio je i kao veleposlanik u zemljama Magreba, Glavaš je aktivni član HDZ-a u Osijeku, bio je i u vodstvu doktorskog studija kad je Mihanović branio doktorat, dok mostarski profesor Zdenko Klepić otvoreno podržava HDZ BiH.
Unatoč njihovu stavu da Mihanović zaslužuje ostati doktor i da mu disertacija valja, Ekonomski je fakultetu Osijeku najavio stegovne mjere protiv njegove mentorice Ivane Barković Bojanić. Inače, Mihanović je bio dio grupe dalmatinskih HDZ-ovaca koji su na Ekonomskom fakultetu u Osijeku pohađali poslijediplomski studij.
Zašto baš tamo i dalje nije otkriveno. No bila bi šteta da nisu. Što bi hrvatska znanost bez Vicine disertacije?