U OČEKIVANJU početka dugonajavljivane velike ukrajinske proljetne (protu)ofenzive neki su mediji otišli toliko daleko da se stječe dojam kako je ofenziva ne samo počela već je i dovršena. Naravno, uspješno za Ukrajince. Je li ukrajinska pobjeda neminovna, ili barem izvjesna, ili su mogući i neki drugi ishodi?
Ukrajinski politički i vojni vrh uopće ne dvoji oko ishoda ofenzive. Drukčije i ne može biti jer kad bi oni javno priznali da sumnjaju, što bi rekli vojnici? Tako je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov prije nekoliko dana izjavio: "Čim se poklope božja volja, dobri vremenski uvjeti i odluka naših zapovjednika, krećemo."
Nedohvatljiv rekorder u spominjanju (protu)ofenzive je osobno ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je skoro svakodnevno najavljuje već mjesecima. Preciznije, otkad su krenuli ruski raketni udari na Ukrajinu u listopadu 2022. Tada se proljetna ofenziva činila još jako daleko te su njene najave Zelenskom prije svega služile za održavanje potpore ratu među Ukrajincima.
Nerealno optimistične najave
Međutim, proljeće je došlo, a s njim i vrijeme da se sve te silne i uglavnom nerealno optimistične najave o proljetnoj ofenzivi ostvare. Između ostalog i obećanje o oslobađanju Krima. Jedini način da ukrajinske snage dođu do Krima i pokušaju ga osloboditi je potpuni raspad ruske vojske. Nije nemoguće, dapače. No hoće li se to i dogoditi, možemo saznati samo na jedan način – da ofenziva konačno krene.
Nije da Ukrajinci nemaju svoje adute. Više od 85 tisuća ukrajinskih vojnika prošlo je kroz neku od NATO obuka. To je bilo dovoljno da s njima ukrajinska vojska oformi osam novih brigada. Doduše, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da je NATO opremio i obučio više od devet ukrajinskih brigada. U nekim tajnim američkim dokumentima koji su završili na internetu tvrdilo se da je formirano novih dvanaest brigada.
Ukrajinski glavni stožer najviše očekuje od 33. brigade, u koju su raspoređena čak 32 tenka Leopard 2, i od 82. brigade, koja je dobila svih 14 Challengera 2.
Vrlo je moguće da će zapadno oružje imati veći psihološki nego borbeni učinak. Sovjetska/ruska vojska nema nikakvo iskustvo u ratovanju protiv Leoparda, Challengera i Abramsa. Zapravo se nikad nije suočila s neprijateljem koji je bio naoružan zapadnim tenkovima. Čini se nevjerojatnim, no to je činjenica.
Velika nepoznanica
Zbog toga je najveća i najvažnija nepoznanica hoće li ruski vojnici braniti položaje ili će se razbježati? U drugom slučaju svi silni protutenkovski rovovi ojačani "zmajskim zubima” i minska polja neće imati baš nikakav učinak na usporavanje ukrajinske ofenzive.
U godinu i nešto više ruske agresije na Ukrajinu imali smo primjere kad su ruski vojnici uporno branili svoje položaje i kad su se razbježali. Prvi slučaj je Hersonska ofenziva koja je započela krajem kolovoza 2022. i koja nije bila uspješna te bi se vjerojatno okončala ukrajinskim porazom da nije bilo Harkivske ofenzive iz rujna 2022.
Zahvaljujući faktoru iznenađenja, ukrajinske snage su za manje od četiri tjedna oslobodile skoro cijelu Harkivsku oblast. Pritom su Rusi bježali ostavljajući naoružanje i opremu za sobom. Kako bi nadomjestili gubitke i stabilizirali bojište na istoku Ukrajine, ruski glavni stožer je odobrio povlačenje svih ruskih snaga na lijevu obalu Dnjepra, uključujući i one iz grada Hersona. Tako je Harkivska ofenziva donijela pobjedu i kod Hersona.
Faktor iznenađenja
Ovog puta Ukrajinci ne mogu računati na faktor iznenađenja, no zato mogu računati na faktor zapadnih tenkova i borbenih vozila te činjenicu da je više od 80 tisuća vojnika prošlo NATO obuku. Ukrajincima bi bilo puno lakše da su dobili američke Abramse, ali ti će tenkovi stići tek krajem ove ili početkom naredne godine. Isto tako i isporuke prvih Leoparda 1 (trebalo bi biti isporučeno najmanje 100 primjeraka) krenut će za par mjeseci.
Ukrajinski glavni stožer rado bi krenuo u ofenzivu i s projektilima dugog dometa. Britansko ministarstvo obrane je 30. travnja objavilo da će u dogledno vrijeme Ukrajini isporučiti projektile velikog dometa ili - kako su to oni opisali - od 100 do 300 kilometara.
S projektilima dometa 300 kilometara i bojnom glavom od 490 kilograma Ukrajinci bi mogli uništiti Krimski most i jako otežati obranu Krima. U objavi britanskog ministarstva obrane ne spominju se ni vrsta projektila ni rokovi isporuke pa je nemoguće reći hoće li ti projektili imati ikakav utjecaj na ukrajinsku ofenzivu.