Milan Kučan, prvi slovenski predsjednik i bivši šef komunista u Sloveniji, dao je intervju za Klix.ba. Govorio je i o razdoblju raspada bivše Jugoslavije te borbi za neovisnost.
Tvrdi da je Jugoslavija "umjetna tvorevina, nastala u posebnim povijesnim prilikama koje su pogodovale stvaranju takvog konglomerata na ovom prostoru." Priznaje da su postojale nacionalne, kulturne, religijske, civilizacijske i povijesne razlike.
"Dok je bilo interesa za zajednički život, a tih interesa bilo je puno, tražio se uvijek mehanizam i procedure preko kojih te razlike ne bi bile razorne, ne bi bile kobne po postojanje te države. Ali kako su se mijenjale prilike unutar zemlje i u međunarodnoj zajednici, takva zemlja uvijek je morala tražiti odgovor na sve te nove izazove. I dok je to Jugoslavija bila u stanju, to je funkcioniralo", kazao je.
"JNA nije mogla biti faktor integracije"
Kao ključne integrativne faktore važne za ostanak Jugoslavije navodi ličnost Josipa Broza Tita, ideologiju, Jugoslavensku armiju i partiju.
"Integrativni faktori su počeli slabiti. Tita nije bilo. Ideologija koja je udarila u logiku jednog liberalizma i parlamentarne demokracije više nije imala tu snagu. Raspalo se tržište. Partija se raspala na 14. kongresu, kad je naša delegacija otišla", prisjetio se.
"Ostala je JNA, a takva armija u višenacionalnoj zajednici, koja je sastavljena iz pripadnika svih tih naroda, ne može niti u jednoj zemlji biti faktor integracije. Ona je to pokušavala biti, ali je završila tako što je započela ratove, nažalost, prvo protiv Slovenije, onda protiv Hrvatske, a pogotovo protiv BiH", dodao je.
Smatra da je adekvatna alternativa u tom trenutku bila "osamostaljenje na principu udruživanja." "Kako se Jugoslavija udružila, tako se trebalo razdružiti", uvjeren je. Kaže kako je bio svjestan opasnosti od nasilnog raspada.
"Izetbegović nije podržao deklaraciju o mirnom razdruživanju"
"Zato smo i nudili mi deklaraciju o mirnom razdruživanju, koja, nažalost, nije bila prihvaćena. Jedino mi je podršku dao Hrvatski sabor. Ja sam tada razgovarao s predsjednikom Izetbegovićem zašto Bosna nije to podržala", naveo je.
"Upravo smo mi to radili prije svega zbog Bosne. Znajući što je u Bosni već bilo s tim nacionalnim sukobima i do čega može dovesti, onda mi je on tada rekao: 'Milane, ja to u ulozi predsjednika ne mogu provesti'", nastavio je.
Osvrnuo se i na tvrdnje njemačkog novinara Michaela Madsena koji je nedavno objavio kako je došao do novih saznanja o tome da su Franjo Tuđman i Slobodan Milošević razgovarali o podjeli BiH.
"Nismo mogli spriječiti sukob"
"Ja sam s Tuđmanom razgovarao da bi se on s Miloševićem trebao dogovoriti oko položaja srpskog naroda u Hrvatskoj. Iako smo mi tada bili u dosta tijesnim odnosima, gotovo svakodnevnim s Hrvatima, on mi je tada rekao: 'Pa ja već imam kontakte s Miloševićem'", napomenuo je.
"Oni su u Karađorđevu tada već naveliko razgovarali, ne o onom što sam ja mislio da trebaju razgovarati, nego o podjeli BiH. A čim vi počinjete diskusiju na tom prostoru oko podjele, promjene granice i tako dalje, to je rat, tu drugog rješenje nema. I on nije bio svjestan toga", istaknuo je.
"Možda ste čitali knjigu koju je napisao njegov šef tadašnjeg kabineta. On je bio nazočan na tom razgovoru. I tu vidite kako njima nije stalo do toga koje su posljedice. Nego samo tko će više uzeti u BiH. Mi u Sloveniji smo bili odlučno protiv toga. I to smo govorili svim tim sugovornicima iz Međunarodne zajednice. Nažalost, nismo mogli to spriječiti", zaključio je.