Bijela kuća potvrdila je da će predsjednik Donald Trump sutra uvesti nove carine, iako nije otkrila raspon i snagu tih mjera koje tvrtke, potrošači i investitori diljem svijeta čekaju sa strepnjom od svjetskog trgovinskog rata.
Trump tjednima najavljuje 2. travnja kao "Dan oslobođenja", kad će se predstaviti nove carine koje će prekrojiti svjetski trgovinski sustav. Američki predsjednik trebao bi se obratiti sutra u Vrtu ruža Bijele kuće u 16 sati po istočnom vremenu, odnosno 22 sata po hrvatskom.
Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt objasnila je da će recipročne carine protiv država koje na snazi imaju mjere protiv američkih proizvoda stupiti na snagu odmah nakon što ih Trump objavi, a 25 posto carina na uvoz automobila dan kasnije, 3. travnja.
Republikanski predsjednik već je uveo carine na uvoz aluminija i čelika te ih je povećao za sve proizvode iz Kine. U međuvremenu je prijetio i drugim carinama, no i otkazivao ih i odgađao.
Očekuje se da će Trump povući najagresivniji potez dosad. Još uvijek nije jasno hoće li Trump uvesti carine za samo neke zemlje ili jedinstvenu carinu – možda čak i do 20% – na sav uvoz.
"Jedinstvena tarifa od 20% - uz punu odmazdu drugih zemalja na američke proizvode - bila bi najgori mogući scenarij za američko gospodarstvo", rekao je za CNN glavni ekonomist Moody's Analyticsa Mark Zandi.
Simulacija koju je napravio Moody's pokazala je da bi takva eskalacija trgovinskog rata izbrisala 5.5 milijuna radnih mjesta, povećala stopu nezaposlenosti na 7% i uzrokovala pad BDP-a SAD-a za 1.7%. "Ako se to dogodi, imat ćemo ozbiljnu recesiju. To bi bio totalni kolaps gospodarstva", uvjeren je Zandi.
Predviđa da će Trump ipak najaviti blaže carine kako bi izbjegao takvu štetu. Bez obzira na to što Trump naposljetku objavi, radit će se o povijesnom potezu. "Ovako nešto još nismo vidjeli. To je bez presedana", tvrdi Erica York, potpredsjednica za poreznu politiku pri desno orijentiranom think tanku Tax Foundation.
Iako su i prijašnji predsjednici uvodili carine na čelik, gume, električna vozila i druge proizvode, York kaže da ti potezi "nisu ni blizu" onome što Trump sada priprema.
Postoji više načina na koje bi se "Dan oslobođenja" mogao razvijati. Jedna od ideja je da sve započne s "prljavih 15" – odnosno 15% zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit. Taj prijedlog je iznio ministar financija Scott Bessent. Trump je odbacio ideju o uvođenju carina isključivo za "prljavih 15" i umjesto toga podržava znatno šire carine.
Od početka ove godine Trump je povećao carine na kinesku robu za 20%, uveo ograničene carine od 25% na robu iz Kanade i Meksika te povećao carine na čelik i aluminij također na 25%.
Carine već sada obuhvaćaju više od 1 bilijun dolara uvoza, što je više nego dvostruko u odnosu na prvi mandat, navodi Tax Foundation. A taj iznos bi mogao porasti na 1.4 bilijuna dolara ako istekne izuzeće za Kanadu i Meksiko.
Uoči "Dana oslobođenja", dionice na američkim burzama naglo su pale. "Neizvjesnost oko carina zadala je iznenadan udarac tržištima", napisao je Anthony Saglimbene, glavni tržišni strateg u Ameripriseu. Wall Street je sve zabrinutiji da bi Trumpov trgovinski plan mogao naštetiti američkom gospodarstvu i možda prekinuti ekonomski rast koji traje od 2020. godine.
"Želi li predsjednik Donald Trump recesiju? Dobit će je ako nastavi s ovom kaotičnom tarifnom politikom. Šteta je što je Trump spreman ovako uništiti gospodarstvo", naveo je Ed Yardeni, predsjednik investicijske tvrtke Yardeni Research.
Yardeni je povećao vjerojatnost scenarija stagflacije – rasta inflacije uz moguću "plitku" recesiju – na 45%, s prijašnjih 35%. Iako je Trump već najavljivao carine tijekom kampanje, mnogi ulagači i ekonomisti nisu vjerovali da će ih zaista provesti. Smatrali su da je to blef ili pregovarački trik.
Goldman Sachs je drugi put u manje od mjesec dana povisio izglede za recesiju. Sada procjenjuju da postoji 35% šanse da SAD uđe u recesiju u sljedećih 12 mjeseci. Bijela kuća pokušava umanjiti zabrinutost oko kratkoročnih potresa na tržištima i u gospodarstvu, tvrdeći da će se Trumpovi potezi dugoročno isplatiti.
"Predsjednik će najaviti plan koji će poništiti nepoštene trgovinske prakse koje su desetljećima iskorištavale našu zemlju. Radi to u najboljem interesu američkih radnika", rekla je Leavitt.
Europa je poslala poruku da je spremna na odmazdu ako Trump krene s novim valom uvoznih carina. Kako je izjavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Europska unija ima "snažan plan" uzvratnih mjera - ako to bude potrebno.
"Europa nije započela ovu trgovinsku napetost. Ne želimo sukob, ali ako do njega dođe, znajte da smo spremni", poručila je Von der Leyen. Premda nije ulazila u detalje, EU je već prošlog mjeseca pokazala da misli ozbiljno - odgovorila je na američke carine uvođenjem protumjera na američku robu vrijednu do 26 milijardi eura.
Von der Leyen je u govoru naglasila da je Europska unija otvorena za pregovore, ali i spremna zaštititi svoje interese: "U pregovore ulazimo iz pozicije snage - imamo veliko tržište, tehnološke resurse i jaku trgovinsku poziciju. No istovremeno smo spremni na odlučne protumjere ako za to bude potrebe. Sve opcije su na stolu."
Kina, Japan i Južna Koreja složili su se da će zajednički odgovoriti na američke carine. Dogovor je uslijedio nakon što su jučer ministri trgovine triju zemalja održali svoj prvi ekonomski dijalog u pet godina, nastojeći olakšati regionalnu trgovinu dok se azijske izvozne sile bore protiv carina koje nameće Trump.
Japan i Južna Koreja nastoje uvoziti sirovine za poluvodiče iz Kine, a Kina je istodobno zainteresirana za kupnju čipova iz Japana i Južne Koreje.
Za vrijeme sastanka ministri su se složili da će "blisko surađivati na sveobuhvatnim razgovorima na visokoj razini" o sporazumu o slobodnoj trgovini između Južne Koreje, Japana i Kine radi promicanja "regionalne i globalne trgovine", stoji u priopćenju objavljenom nakon sastanka.
Istovremeno, Izrael je objavio da ukida svoje preostale carine na uvoz iz Sjedinjenih Država, dan prije najavljenog Trumpovog uvođenja recipročnih carina. Sjedinjene Države najveći su trgovinski partner i najbliži saveznik Izraela, s bilateralnom trgovinom vrijednom 34 milijarde dolara u 2024. godini.
Izrael i SAD potpisali su sporazum o slobodnoj trgovini prije 40 godina i oko 98% robe iz Sjedinjenih Država dosad je bilo oslobođeno carina. Ministarstvo financija navelo je da se godišnje zbog carina na uvoz iz SAD-a – uglavnom u poljoprivrednom sektoru – naplati oko 42 milijuna šekela (11.3 milijuna dolara).