ZNANSTVENICI vjeruju da su riješili gotovo 700 godina star misterij o podrijetlu Crne smrti, najsmrtonosnije pandemije u pisanoj povijesti, koja je sredinom 14. stoljeća zahvatila Europu, Aziju i sjevernu Afriku.
Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji, proširila se u Europu u 14. stoljeću kada je došlo do vrhunca pandemije. U 18. stoljeću ova je zaraza dobila ime Crna smrt. Procjenjuje se da je od kuge umrlo oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovice tadašnjeg stanovništva Europe.
No unatoč intenzivnoj potrazi za izvorom ove bolesti, stručnjaci nisu mogli utvrditi odakle je sve krenulo. Barem ne do sada, piše The Guardian.
"Locirali smo mjesto i vrijeme podrijetla kuge"
"Locirali smo mjesto i vrijeme podrijetla kuge, što je stvarno izvanredno. Pronašli smo ne samo prethodnika Crne smrti već i pretka većine vrsta kuge koje danas kruže svijetom", rekao je antropolog Johannes Krause s Instituta Max Planck.
Međunarodni tim znanstvenika okupio se kako bi riješio ovu zagonetku kada je povjesničar Philip Slavin, sa Sveučilišta Stirling, otkrio dokaze za iznenadni porast smrtnih slučajeva u kasnim 1330-ima na dva groblja blizu jezera Issyk-Kul na sjeveru današnjeg Kirgistana.
Slavin je analizirajući 467 nadgrobnih spomenika datiranih između 1248. i 1345. godine zabilježio ogroman porast smrtnih slučajeva između 1338. ili 1339. godine. Natpisi na nekim od nadgrobnih spomenika navode da je uzrok smrti "mawtanā", što bi se moglo prevesti kao "pošast".
Otkriven DNA bakterije koja uzrokuje bubonsku kugu
Daljnja istraživanja pokazala su da su ta grobna mjesta iskopana kasnih 1880-ih i da je iz njih uklonjeno oko 30 kostura. Nakon proučavanja dnevnika iskapanja, Slavin i njegovi suradnici su ušli u trag nekim ostacima i povezali ih s pojedinim nadgrobnim spomenicima.
Nakon toga su ostatke krenuli proučavati stručnjaci za drevnu DNA sa Sveučilišta Tübingen u Njemačkoj. Izvukli su genetski materijal iz zuba sedam pokopanih osoba. Tri od njih sadržavala su DNA Yersinije pestis, bakterije koja uzrokuje bubonsku kugu.
Poslije analize genoma bakterije utvrđeno je da je to bio izravni predak soja koji je osam godina kasnije izazvao Crnu smrt u Europi. Najbliži živi srodnik soja pronađen je nedavno kod glodavaca u istoj regiji, rekli su znanstvenici.
Iako se ljudi još uvijek mogu zaraziti bubonskom kugom, zbog bolje higijene i manjeg kontakta s insektima koji se nalaze na štakorima, više nema izbijanja daljnje smrtonosne pandemije kuge.