Hrvatskoj je potrebna reforma obrazovanja u strukovnim školama radi podizanja kompetitivnosti učenika na tržištu rada, istaknuto je na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje uz napomenu da mjesta mora biti i za općeobrazovne predmete poput politike i gospodarstva.
''Osobito su važni politika i gospodarstvo, upravo zato jer vidimo do koje mjere imamo probleme s nepoštivanjem i nepovjerenjem u institucije, s nepoznavanjem svojih i prava drugih", rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na tematskoj sjednici saborskog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu.
"Ukoliko to mladi ne dobiju kod kuće i u školi, gdje će dobiti? Na TikToku? To nije dobar put, država je dužna osigurati mladima neke nužne sadržaje'', poručila je pučka pravobraniteljica na sjednici saborskog odbora na kojoj su se o prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja okupili predstavnici poslodavaca, obrtnika, profesora u školama, Ministarstva znanosti i drugih relevantnih institucija.
Dok su prelazak na modularnu nastavu svi podržali, rasprava se vodila o statusu općeobrazovnih predmeta, odnosno trebaju li biti obavezni ili izborni i kolika im je satnica potrebna.
Zastupnik stranke Možemo! Damir Bakić također smatra da "nije dobar potez" da predmet "politika i gospodarstvo" bude fakultativni u nastavnom programu za većinu zanimanja.
''Jedna od najvećih zadaća obrazovanja je pripremiti učenike za donošenje slobodnih i informiranih odluka, kao i za aktivno sudjelovanje u procesu odlučivanja. To znači da škola ne smije biti samo mjesto gdje se stječu tehnička znanja i vještine, već i prostor u kojem se razvija kritičko mišljenje i društvena osviještenost'', kazao je Bakić.
Predstavnici profesora u srednjim školama istaknuli su da se jedino na satovima politike i gospodarstva uči o razlici između prireza i poreza, o ekonomskim politikama koje države vode, funkcioniranju brojnih udruženja poput Hrvatske obrtničke komore i sl.
Na satovima biologije pak učenici dobivaju znanja o važnosti zdrave prehrane, zdravlju spolnih organa i redovitog odlaska na kontrolne preglede, s obzirom na to da "samo zdrav radnik može pridonijeti gospodarstvu".
Kao ključno pitanje obrazovnog procesa, zastupnica Marija Lugarić (SDP) navela je građanske kompetencije, prijeko potrebne nakon završenog školovanja.
''Svaki radnik, osim što mora biti dobar radnik, mora znati kolektivno pregovarati sa svojim poslodavcima. Očekujem od Agencije i Ministarstva odgovor na pitanje gdje su građanske kompetencije? One se mogu ostvarivati kroz općeobrazovne predmete ili kroz neke druge kombinacije, putem modula i sl.'', naglasila je Lugarić.
Mostov zastupnik Marin Miletić nedopustivim je ocijenio smanjenje satnice iz povijesti, za koju smatra da je jedan od ključnih predmeta.
"Ako đaci ne znaju svoju povijest i povijest Europe, dovodimo ih u opasnost od brojnih manipulacija. Moraju znati sve zamke koje dolaze zbog nerazumijevanja povijesti, a ne možemo im reći da se obrazuju na internetu ili da guglaju'', poručio je.
Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile Živčić upozorio je na zastarjelost dosadašnjih nastavnih planova i programa za srednje strukovne škole. ''Najveći broj njih je iz 1997. godine. Trenutno je na javnom savjetovanju 146 novih kurikula koji mijenjaju dosadašnjih 248'', rekao je.
Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca napomenuo je da reforma strukovnog obrazovanja mora rezultirati usklađivanjem znanja i vještina s aktualnim potrebama na tržištu rada. No Hrvatska ima jedan veći problem, a to je pad broja učenika, iz čega kasnije proizlazi nedostatak radnika.
''Kad gledate broj ukupno upisanih učenika u osnovnim školama u zadnjih deset godina, Hrvatska je pala za 7.79 posto. Srednje škole bilježe pad od 18.36 posto, a neke su županije pale i preko 35 posto. To se nije dogodilo ni Ukrajini u ratu, a jest Hrvatskoj u miru, Hrvatskoj u Europskoj uniji'', istaknuo je.
HDZ-ova zastupnica Majda Burić također smatra da prioritet treba biti usklađenost između potreba gospodarstva i kompetitivnosti učenika, no dodaje da ima razumijevanja za sva pitanja, dvojbe i nedoumice profesora povijesti.
''Meni je povijest velika ljubav, i prva bih voljela da svi učenici znaju vrhunsku povijesnu vrijednost 'editia princeps', ali mora li to nužno znati npr. moj mehaničar koji treba popraviti električni auto, a za kojeg ja onda postavljam pitanje gdje se on može dodatno usavršavati i brusiti svoju kompetitivnost za takvu usku vrstu mehanike'', poručila je Burić.
Što se tiče ostalih promjena koje bi valjalo razmotriti, voditeljica Odjela za obrazovanje u Hrvatskoj obrtničkoj komori Mirela Lekić nabrojala je produljenje osnovne škole na devet godina i uvođenje dodatne godine školovanja za učenike strukovnih škola koji žele nastaviti obrazovanje na fakultetima.