Dok je francuski predsjednik u nedjelju navečer nakon loših rezultata na europskim izborima raspustio parlament i raspisao izvanredne parlamentarne izbore, njemački kancelar Olaf Scholz je samo nestao sa scene. Scholz, najveći gubitnik izborne večeri, snimio je par selfija, a zatim svojim službenicima ostavio odgovornost objašnjavanja najgoreg rezultata socijaldemokrata na saveznim izborima u više od 100 godina.
Scholz se vrlo vjerojatno vara, piše Politico, ako misli da može izbjeći “obračun s javnošću” nakon što je njegovu stranku porazila i spustila na ponižavajuće treće mjesto krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Scholz kaže da prijevremeni izbori nisu u planu, ali to vjerojatno ne ovisi o njemu.
"Koalicijska vlada je izgubila, a Olaf Scholz mora raspisati nove izbore poput Macrona", rekao je bavarski premijer Markus Söder nakon izbora. Čak je i komentator lijevo orijentiranog "Die Zeita" pozvao na nove izbore već ovog ljeta. "Baš kao u Francuskoj, europski izbori su izglasali nepovjerenje vladi", napisao je Alan Posener.
Unutarnji sukobi, loše upravljanje važnom reformom...
Iako Scholz tvrdi da ne planira raspisivanje prijevremenih izbora, zastupnici u Scholzovoj trostranačkoj su za Politico kazali kako se ipak pripremaju za tu mogućnost. Samo dvije i pol godine nakon mandata, Scholzova frakcijska vlada dosegla je prijelomnu točku.
Opterećen unutarnjim sukobima i - po mišljenju većine kritičara jednostavnom nekompetentnošću - Scholz je predsjedao najnepopularnijom vladom u modernoj njemačkoj povijesti, gdje je više od dvije trećine Nijemaca izrazilo nezadovoljstvo koalicijom. Sholz ima i osoban rekord što se tiče negativnog rejtinga, s više od 70 posto Nijemaca koji su nezadovoljni s njegovim radom.
Nakon lošeg upravljanja važnom reformom koja je imala za cilj prebacivanje njemačke infrastrukture grijanja s fosilnih goriva na obnovljivu energiju, Scholzovu vladu je ponizio i najviši sud u zemlji kada je njezin proračun proglasio neustavnim.
Koalicija je od tada u svojevrsnom sukobu, s dvije lijevo orijentirane stranke, Scholzovom Socijaldemokratskom strankom (SPD) i Zelenima koji su u stalnom sukobu s fiskalno konzervativnom Liberalno-demokratskom strankom (FDP), koju vodi ministar financija Christian Lindner.
Jednostavno rečeno, SPD i Zeleni žele potrošiti više novca, a FDP manje. Strane žele postići dogovor do početka srpnja prije ljetne stanke, ali je pitanje hoće li to biti izvedivo. FDP bi u slučaju neuspjeha mogao napustiti koaliciju.
Kako umire njemačka koalicija
Prema prešutnom pravilu demokratske pristojnosti, većina europskih čelnika bi nakon ovakvog poraza raspisala nove izbore. No to ne vrijedi za Njemačku, gdje se vlade drže svojih pozicija i u dobru i u zlu. Naime, tvorci njemačkog poslijeratnog temeljnog zakona nastojali su osigurati stabilnost stvaranjem političkog sustava koji zahtjeva brzo rješavanje sukoba.
Pritom je postavljena visoka ljestvica za raspisivanje prijevremenih izbora. U Njemačkoj postoje dva načina za izglasavanje nepovjerenja.
Prema prvom, poznatom kao "konstruktivno glasovanje o nepovjerenju", parlament može smijeniti kancelara, ali samo ako izglasa zamjenu u roku od 48 sati. S obzirom na to da je glavni problem aktualne koalicije nesposobnost stranaka da postignu dogovor oko ključnih politika, takav se smjer čini malo vjerojatnim.
Prema drugom scenariju, kancelar može sazvati glasanje o povjerenju, što se obično radi iz taktičkih razloga. Bivši kancelar SPD-a, Gerhard Schröder, učinio je to 2001. godine kombiniravši kontroverzni prijedlog o slanju njemačke vojske u Afganistan nakon napada 11. rujna, čemu su se mnogi u njegovoj koaliciji protivili, sa svojom budućnošću kao kancelara. I dobio je bitku.
Neki njemački političari smatraju da bi i Scholz mogao napraviti sličan potez s proračunom kako bi prisilio FDP-a na podršku. To bi ipak bilo riskantno jer bi FDP mogao i glasati protiv. Ako bi Scholz izgubio, predsjednik bi morao odlučiti hoće li raspisati nove izbore.
Na scenu dolazi CDU
U tom bi slučaju predsjednik Frank-Walter Steinmeier, umjesto raspisivanja novih izbora, mogao zatražiti od Kršćansko-demokratske unije (CDU) da pokuša formirati vladu na temelju rezultata izbora 2021., kada je stranka završila na drugom mjestu.
Jedini slučaj u kojem je kancelar nevoljno smijenjen bio je 1982., kada je FDP napustio savez sa SPD-om kancelara Helmuta Schmidta, pri čemu je provedeno konstruktivno glasanje o nepovjerenju. Međutim, tada su u Bundestagu postojale samo tri stranke. FDP je prešao na stranu Helmuta Kohla iz CDU-a koji je postao kancelarom bez novih izbora.
Kohl je, želeći čvrstu potporu biračkog tijela, ubrzo nakon što je preuzeo dužnost raspisao još jedno glasanje o povjerenju, osiguravši poraz kako bi mogao zatražiti od predsjednika da raspiše prijevremene izbore. Taktika je upalila; Kohlova stranka je pobijedila na izborima i on je ostao kancelar do 1998.
S obzirom na to da demokršćani sada uživaju prednost od 14 bodova u anketama, što bi im omogućilo da dominiraju bilo kojom koalicijom, CDU bi vjerojatno slijedio sličan kurs. Čelnik stranke Friedrich Merz je jasno dao do znanja da je spreman preuzeti vlast.
Pozivi na prijevremene izbore će vjerojatno još jače odjeknuti u rujnu kada se održavaju tri državna izbora na istoku zemlje, gdje je AfD najjači i gdje će vjerojatno pobijediti; što je još jedan razlog zašto Scholzovoj poziciji kancelara istječe vrijeme.