Foto: Hina
TROJE članova Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu iz SDP-a uputili su ministru obrazovanja otvoreno pismo u kojemu ga pozivaju da odbaci zaključke Odbora da Ekspertnu skupinu za provođenje Cjelovite kurikularne reforme treba proširiti s deset novih članova radi implementiranja relevantnih prijedloga iz javne rasprave jer se, ističu, tim zaključcima zapravo izglasava nepovjerenje dosadašnjim članovima Ekspertne skupine i zaustavlja reforma obrazovanja.
U pismu ocjenjuju da je neodgovorno od članova Odbora donositi zaključke o procesima s kojima nisu upoznati. "Članovi Odbora koji su glasali za zaključke pokazali su nepoznavanje procesa vezanih uz Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije te provođenja reforme obrazovanja osobito u dijelu u kojem govore o potrebi razmatranja pristiglih primjedbi i prijedloga iz stručne rasprave i implementaciji prijedloga koji se smatraju relevantnima, kada spomenuto odrađuju sudionici Cjelovite kurikularne reforme koji su u prošloj etapi bili članovi stručnih radnih skupina."
U pismu izražavaju nadu da će minstar odbaciti te zaključke, isplatiti sve zaostale obveze Ministarstva prema sudionicima Cjelovite kurikularne reforme; jasno izraziti stav vladajućih o početku eksperimentalnog provođenja kurikulumskih dokumenata te dati "stvarnu i operativnu podršku reformi obrazovanja bez utjecaja politike".
"Provođenje reforme obrazovanja zahtjeva punu i stvarnu, ne načelnu, podršku svih stupova vlasti, osobito Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta", poručuju.
Ocjenjuju i kako je "nedopustivo na istoj sjednici Odbora podržati nastavak provođenja kurikularne reforme", a istovremeno donositi spomenute zaključke.
Danas objavljeni zaključci Odbora
Zaključci Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu s tematske sjednice "Predstavljanje Kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje" održane 19. svibnja objavljeni su na internetskoj stranici Hrvatskoga sabora.
U prva dva zaključka Odbor "podržava nastavak provođenja kurikularne reforme koja je dio usvojene Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije", te ističe da provođenje te reforme "mora biti na dobrobit svih dionika odgojno-obrazovnog procesa i iznad svih partikularnih interesa, pojedinih skupina i politika."
U trećem zaključku se navodi da je predloženu reformu potrebno uskladiti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije u onom dijelu koji se odnosi na jačanje STEM područja u procesu obrazovanja. "S tim u vezi sedmeročlanu Ekspertnu skupinu za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje potrebno je dopuniti po jednim predstavnikom iz sljedećih struka: kemija, biologija, fizika, matematika, informatika, hrvatski jezik, povijest, pedagogija, tjelesni odgoj i likovni odgoj."
Proširena Ekspertna skupina, navodi se u četvrtom zaključku, "treba razmotriti pristigle primjedbe i prijedloge iz stručne i javne rasprave i implementirati one prijedloge koje smatra relevantnima. Stručnu pomoć u tom procesu prema potrebi može im pružiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta."
U posljednjem zaključku se kaže da eksperimentalna faza kurikularne reforme "treba započeti što prije nakon završene implementacije relevantnih prijedloga iz stručne i javne rasprave te završene edukacije nastavnika koji će sudjelovati u eksperimentalnoj fazi provedbe kurikularne reforme."
Jokić spreman odstupiti
Voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić na konferenciji za novinare najavio je da su članovi skupine spremni odstupiti ako ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar do srijede, 25. svibnja, u 10 sati ne odbaci zaključke saborskog Odbora za znanost, među kojima i da skupinu treba proširiti s desetoro novih članova s različitih područja. Jokić smatra da je riječ o političkom pritisku te poručuje da Hrvatskoj nisu potrebne "nadskupine, cenzorske skupine".
Pomoćnik ministar obrazovanja Momir Karin za HTV je izjavio da je potpora reformi neupitna ali da ne mogu prihvatiti ultimatume. "Ultimatum kako način komunikacije ne možemo prihvatiti, jer kad date ultimatum, onda prekidate komunikaciju. Mislim da je neozbiljno uvjetovati institucije, ministarstvo ili ministra. Podrška kurikularnoj reformi i ljudima koji to rade je neupitna", kazao je Karin.