ČAK i prije ubojstva Sabine Nesse, 28-godišnje učiteljice koja je ubijena u Londonu, neki su spominjali kako smo usred "epidemije femicida". No, što je to uopće femicid?
Femicid je najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja i definira se kao "ubojstvo žena jer su žene". Odnosno, mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog spola, koji je motiviran spolom žrtve.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), "većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavljanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera".
Femicidi se dijele u dvije kategorije: intimni i neintimni femicid. Prvi se odnosi na ubojstvo osobe ženskog spola od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a drugi na ubojstvo žene od osoba s kojima nisu bile u intimnoj vezi, piše CNN.
Neintimni femicid se primjerice odnosi na ubojstva žena tijekom oružanih sukoba, na „ubojstvo iz časti“, gdje je ono počinjeno zbog navodne sramote koju je žena nanijela obitelji, ubojstvo žena zbog njihove rase ili seksualnosti, femicid koji su izvršile druge žene i ubijanje transrodnih žena.
Koliko je to veliki problem u globalnom smislu?
Ne postoje globalni ili standardizirani podaci o femicidu. No, prema najnovijem globalnom izvješću o ubojstvima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavljenom u srpnju 2019., koje iznosi podatke za 2017., te je godine s namjerom ubijeno 87.000 žena diljem svijeta. Više od polovice njih (50.000) ubio je njihov intimni partner ili član obitelji.
No problem je vjerojatno veći. "Nedostatak podataka skriva pravi razmjer nasilja", napisao je Europski institut za ravnopravnost spolova, čiji se rezultati istraživanja o rodnom nasilju u EU očekuju 2023. godine.
Femicid u raznim dijelovima svijeta
U Ujedinjenom Kraljevstvu su između 2009. i 2018. "osobe muškog spola svakog trećeg dana ubile onu ženskog", prema desetogodišnjem izvješću Popisa ubojstava žena objavljenom u studenom 2020.
2017. godine najviše je žena ubijeno u Aziji, zatim Africi te nakon toga Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Oceaniji.
U studiji iz 2016. "Gender Analysis of Violent Deaths" stoji da su, iako je njihov ukupni broj ubojstava nizak, Slovenija, Novi Zeland, Švicarska i Austrija prve četiri "zemlje s visokim prihodom u kojima je stopa ubojstava žena veća od ili jednaka stopi ubojstava muškaraca". Njemačka i Hong Kong zajedno drže peto mjesto.
Iako UNODC izvještava da femicidi čine mali postotak svih ubojstava, globalni trend je i dalje uznemirujuć. Njemačka televizija DW izvijestila je u studenom 2020. da "svaki dan u Njemačkoj muškarac pokušava ubiti svoju sadašnju ili bivšu partnericu, a svaki treći dan je taj pokušaj uspješan".
Razlikuje li se femicid od ubojstva u kaznenom pravu?
U većini zemalja u kaznenom pravu femicid ne spada u neku posebnu kategoriju, već se svrstava u ubojstvo. Samo nekoliko zemalja legalno priznaje femicid, od kojih je većina u Latinskoj Americi.
Nijedna država članica EU nije definirala femicid u svom zakonodavstvu. Parlament Velike Britanije nedavno je odbacio peticiju u kojoj se traži da se femicid proglasi zločinom, navodeći: "Nije jasno što peticija traži od britanske vlade ili parlamenta. Ubojstvo se već smatra zločinom, pa nismo sigurni što želite postići stvaranjem novog prekršaja."
Ivana Milovanović, srpska sutkinja i stručnjakinja za rodno nasilje, rekla je za UN Women kako "femicid treba priznati kao posebno kazneno djelo."
"Femicid se razlikuje od drugih oblika ubojstva jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žena samo zato što su žene", objasnila je Milovanović.
"To ukazuje da se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama", dodala je.
Femicid u zakonu: Korak bliže pravdi ili ne?
Prema navodima nekih stručnjaka, uvrštavanjem femicida u kazneni zakon priznali bi mizoginističku prirodu ovih zločina, ali i imali pristup točnijim podacima; što naposljetku može rezultirati boljom zaštitom žena.
Na primjer, u Meksiku ne samo da je femicid priznat zakonom već je 2020. Kongres odobrio strože kazne za femicid - od 45 do 65 godina zatvora. No ove odredbe i kazne nisu dovele do većih stopa osuda ili smanjenja ovih zločina.
"Zemlje u Latinskoj Americi usvojile su zakone koji kriminaliziraju femicid i gdje se on navodi kao posebno djelo u kaznenim zakonima. Ipak, nema naznaka smanjenja broja ubojstava žena i djevojaka koja su povezana s njihovim spolom", piše UNODC.
Novinarka Meghan Beatley se osvrnula na Meksiko i napisala kako ovakav zakon čak otežava situaciju ženama.
"Paradoksalno, čak i kad su ubojice žena uhvaćene i procesuirane, kategorija femicida je otežala njihovu presudu", navodi Beatley. Razlog tome je što tužitelji moraju dokazati izvan svake sumnje da je taj zločin počinjen jer je žrtva bila žena.
Kako možemo smanjiti femicide?
Postavlja se pitanje kako smanjiti stope femicida. CNN navodi da definitivno ne funkcionira strategija koja govori ženama što da rade, kako da se oblače ili kako se trebaju ponašati da ne bi postale žrtve nasilja.
Prema izvješću projekta Small Arms Survey, prikupljanje podataka je "neophodno" za sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja.
"Podaci razvrstani prema spolu, dobi, etničkoj pripadnosti, odnosu žrtve i počinitelja te motivaciji za nasilje, zajedno s kontekstualnim podacima; poput mjesta, vremena i oruđa nasilja, koristit će u nastojanjima da se dijagnosticira, smanji i spriječi nasilje", stoji u izvješću.
Vlada Perua se često navodi kao pozitivan primjer u zaštiti nasilja nad ženama. Peru ima "nekoliko agencija sa specijaliziranim radnim grupama za smanjenje broja femicida i procesuiranju zlostavljača; uključujući hitne centre za žene, hitnu liniju za žrtve nasilja nad ženama i specijalizirani policijski odjel za prevenciju nasilja u obitelji".
U konačnici, piše CNN, kako bi se spriječilo rodno uvjetovano nasilje, trebaju se promijeniti kulturne i društvene norme. Prema istraživanju Sveučilišta Bristol Presssugestes, društva moraju pomno sagledati svoja stajališta o "muževnosti i ženstvenosti, ravnopravnosti spolova, obiteljskom nasilju i femicidima, patrijarhalnoj ideologiji, tradicionalnim vrijednostima, ulozi religije u društvu i medijskom izvještavanju o femicidima i nasilju nad ženama".