Nakon što je mikroplastika, fragmenti manji od 5 milimetara, pronađena u kostima i mozgu, pitanje više nije dospijevaju li ti materijali u ljudsko tijelo, nego koliki je stvarni opseg problema. Novo istraživanje potvrđuje da ni arterije nisu pošteđene. Tim znanstvenika analizirao je arterijsko tkivo i u svakom uzorku otkrio čestice mikroplastike, piše ScienceAlert.
Prisutnost potvrđena u svim uzorcima
Istraživači s Medicinskog sveučilišta Capital u Kini analizirali su 17 uzoraka ljudskih arterija prikupljenih tijekom operacija. U svom radu, objavljenom 2024. godine u časopisu Journal of Hazardous Materials, navode da su mikroplastiku pronašli u baš svakom uzorku. Koncentracije su bile relativno veće od onih koje su ranije zabilježene u krvi. Ovo je zabrinjavajuć podatak, osobito jer su prijašnje studije na miševima već povezale mikroplastiku s aterosklerozom, stanjem sužavanja arterija zbog nakupljanja masnih naslaga koje povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
"Naši nalazi pokazuju da uzorci triju vrsta arterija - koronarnih, karotidnih i aorte - sadrže mikroplastiku", objavili su istraživači.
Povezanost s masnim naslagama
Studija je otkrila da su arterije s postojećim masnim naslagama, konkretno uzorci koronarnih i karotidnih arterija, imale otprilike dvostruko višu razinu mikroplastike od arterija bez naslaga, odnosno uzoraka aorte. Taj bi nalaz mogao predstavljati dokaz koji izravno povezuje mikroplastiku s kardiovaskularnim bolestima. Ipak, znanstvenici upozoravaju da se rezultatima mora pristupiti s oprezom i dodatno ih provjeriti, jer je moguće da su na razlike u koncentraciji utjecale i same anatomske razlike među tipovima arterija.
Mogući mehanizmi oštećenja
Iako se još uvijek istražuje na koje sve načine mikroplastika oštećuje tijelo, jasno je da prisutnost sintetičkih čestica u biološkom sustavu nije bezazlena. "Nekoliko studija na životinjama pokazalo je da mikroplastika može izazvati oksidativni stres i oštetiti stanice, poremetiti metabolizam energije i masti te potaknuti upalne imunološke reakcije", pišu autori studije. Još nije potpuno razjašnjeno kako mikroplastika ulazi u tijelo, no pretpostavlja se da postoji više putova. Unos hranom i pićem te udisanje iz zraka vjerojatno imaju ključnu ulogu. Iz tih izvora čestice prodiru u stanice ili međuprostor i tako dospijevaju u krvotok, a potom i u arterije.
Najčešći polimeri i dodatni dokazi
Polietilen tereftalat (PET) bio je najzastupljenija vrsta plastike u uzorcima i činio je 73,7 posto otkrivenog materijala. Riječ je o polimeru koji se masovno koristi za izradu boca za vodu, ambalaže za hranu i odjeće. "Udio mikroplastike u arterijama mogao bi biti povezan s učestalošću izloženosti ljudi tim materijalima, što zahtijeva daljnje istraživanje", navode autori.
Do sličnih zaključaka došla je i zasebna studija iz 2024. godine, objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine. U njoj su znanstvenici pratili 257 pacijenata tijekom 34 mjeseca i utvrdili da je gotovo 60 posto imalo mjerljive količine polietilena u plaku unutar arterija. Za razliku od prve studije, ova je pratila sudionike kroz dulje razdoblje i pokazala vezu između viših razina mikroplastike i veće vjerojatnosti za moždani i srčani udar.
Iako zbog brojnih drugih čimbenika još nije moguće sa sigurnošću potvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu između mikroplastike u arterijama i kardiovaskularnih bolesti, dokazi su sve brojniji. S obzirom na to da je plastiku u modernom svijetu gotovo nemoguće izbjeći, hitno su potrebne informacije o tome kako ona dospijeva u tijelo i kakvu štetu uzrokuje. "Ova studija pruža dragocjene podatke za daljnje procjene opasnosti mikroplastike za ljudsko kardiovaskularno zdravlje", zaključili su istraživači. "U budućnosti moramo identificirati izvore mikroplastike u arterijama, istražiti kako se ona u njima raspoređuje i, što je najvažnije, razjasniti učinke tih čestica na ljudsko zdravlje, posebno na bolesti arterija."