Svaki tjedan udahnemo jednu kreditnu karticu mikroplastike. Gdje ona završi?

Ilustracija: Shutterstock

ZNANSTVENICI su u novome istraživanju pokušali utvrditi koji se dijelovi naših dišnih putova začepe mikroplastikom s obzirom na to da svakoga tjedna udahnemo mikroplastike koliko je ima u jednoj kreditnoj kartici.

To, nažalost nije sve. Plastične čestice i jedemo i pijemo budući da se mikroplastika sada nalazi posvuda. Ima je u čaju koji smo naručili u kafiću, u vodi, hrani, čak i u našim krvnim žilama. Ne možemo je više izbjeći, a još uvijek ne znamo kako prisutnost ovih stranih mikročestica utječe na naš organizam. 

"2022. su studije prvi put otkrile mikroplastiku duboko u ljudskim dišnim putovima, što je izazvalo zabrinutost zbog ozbiljnih zdravstvenih opasnosti za dišni sustav", rekao je inženjer i stručnjak za materijale Mohammad Islam s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju, a prenosi Science Alert.

Gdje se taloži

Islam i njegovi kolege koristili su računalni model dinamike fluida kako bi istražili kako se mikroplastika kreće našim gornjim dišnim putovima u različitim uvjetima disanja. Ova vrsta modela već desetljećima daje učinkovita predviđanja za druge oblike čestica. 

Otkrili su da najveća testirana mikroplastika (5.56 mikrometara) ima tendenciju zaglaviti u našim gornjim dišnim putovima, najvjerojatnije u nosnoj šupljini ili stražnjem dijelu grla. Oblik plastične prašine također utječe na to gdje se taloži. 

"Zbog kompliciranog i vrlo asimetričnog anatomskog oblika dišnih putova i složenog protoka u nosnoj šupljini i orofarinksu, u tom se području taloži velik dio mikroplastike. Brzina protoka, inercija čestica i asimetrična anatomija utječu na ukupno taloženje i povećavaju koncentraciju taloženja u nosnim šupljinama i području orofarinksa", objasnio je Islam. 

Model taloženja oko pluća

Islam i kolege planiraju modelirati kako se ove čestice kreću i talože oko naših pluća. "Milijuni tona ovih mikroplastičnih čestica pronađeni su u vodi, zraku i tlu. Raste globalna proizvodnja mikroplastike, a s tim i razina tih čestica u zraku", kazao je Islam. 

Iako za sada nema dokaza da su čestice mikroplastike koje stignu u naš organizam odmah toksične, stručnjake brinu dugoročne posljedice taloženja tih sićušnih zagađivača, pogotovo zato što mikroplastika potencijalno privlači štetne "autostopere", poput bakterija otpornih na antibiotike i viruse. 

Stoga je razumijevanje gdje se točno te čestice talože u našem organizmu bitan korak pri utvrđivanju njihove štetnosti po naše zdravlje. Istraživanje naziva How microplastics are transported and deposited in realistic upper airways? objavljeno je u časopisu Physics of Fluids. 

Pročitajte više