U veljači 1972. godine američki predsjednik Richard Nixon otišao je u povijesni posjet Narodnoj Republici Kini, čime je okončao 25 godina bez službenih komunikacija između dviju zemalja.
Nakon završetka Kineskog građanskog rata 1949. godine, Sjedinjene Američke Države priznale su vladu Republike Kine sa sjedištem na Tajvanu kao legitimnu kinesku vladu, dok je Narodna Republika Kina ostala međunarodno izolirana.
Tijekom 1960-ih pogoršanje odnosa između Kine i Sovjetskog Saveza pružilo je priliku SAD-u za potencijalno približavanje Pekingu. Nixon, poznat po svojoj antikomunističkoj reputaciji, prepoznao je stratešku vrijednost uspostavljanja odnosa s Kinom kako bi se suprotstavio sovjetskom utjecaju i otvorio nova tržišta za američku ekonomiju.
Pripreme za Nixonov posjet Kini započele su tajnim diplomatskim naporima. U srpnju 1971. godine Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger tajno je posjetio Peking tijekom putovanja u Pakistan, gdje je dogovorio detalje predsjedničkog posjeta. Ovi tajni pregovori postavili su temelje za javnu objavu u srpnju 1971., kada je Nixon najavio svoj planirani posjet Kini u veljači 1972. godine.
Nixon je stigao u Peking 21. veljače 1972., gdje ga je dočekao premijer Zhou Enlai. Odmah po dolasku Nixon se sastao s predsjednikom Maom Zedongom, što je bio iznenađujući potez s obzirom na Maovo krhko zdravlje u to vrijeme.
Tijekom svog boravka Nixon je posjetio znamenitosti poput Zabranjenog grada, Kineskog zida i Mingovih grobnica, dok je prva dama Pat Nixon obišla škole, tvornice i bolnice u Pekingu, pružajući Amerikancima prvi uvid u svakodnevni život u Kini nakon više od dva desetljeća izolacije.
Posjet je kulminirao potpisivanjem Šangajskog priopćenja 28. veljače 1972., u kojem su obje zemlje izrazile želju za normalizacijom odnosa i suradnjom na područjima od zajedničkog interesa. SAD je priznao "da svi Kinezi s obje strane Tajvanskog tjesnaca smatraju da postoji samo jedna Kina" i izrazio interes za mirno rješenje tajvanskog pitanja.
Nixonov posjet Kini imao je dubok utjecaj na međunarodne odnose. Otvaranje Kine smanjilo je napetosti Hladnog rata i izvršilo pritisak na Sovjetski Savez, što je dovelo do poboljšanja američko-sovjetskih odnosa i potpisivanja sporazuma o kontroli naoružanja. Također, posjet je otvorio vrata za ekonomske i kulturne razmjene između SAD-a i Kine, što je s vremenom dovelo do snažnih trgovinskih veza.
Nixon je proveo tjedan dana u Kini, nakon čega se vratio doma. Svega četiri mjeseca kasnije započela je priča o Watergate skandalu, kada su petorica provalnika upala u sjedište Demokratske stranke. Nixon je dao ostavku u ljeto 1974.