Američki vojni padobranci upućeni su na Bliski istok u trenutku dok predsjednik Donald Trump razmatra opcije za brzo okončanje rata u Iranu, koji ulazi u četvrti tjedan. Slanje američkih kopnenih snaga u Iran predstavljalo bi eskalaciju sukoba, no Trumpova administracija ne skriva želju da ponovno otvori Hormuški tjesnac i obnovi protok nafte, piše Axios.
Prema pisanju novinara Axiosa, predsjednik je razmatrao planove za okupaciju otoka Harg, ključnog iranskog naftnog terminala, kako bi izvršio pritisak na Teheran da ponovno otvori tjesnac.
Nagađanja o slanju 82. zračno-desantne divizije u regiju pojačala su se nakon što je Washington Post ranije ovog mjeseca objavio da je vojska otkazala veliku vježbu, očito pripremajući se za raspoređivanje na Bliski istok.
Riječ je o aktivnoj, modularnoj zračno-desantnoj pješačkoj diviziji specijaliziranoj za operacije prisilnog ulaska, što bi se, kako navodi New York Times, moglo iskoristiti za zauzimanje otoka. Ova divizija, stacionirana u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, uključuje tim Snaga za hitnu reakciju koji se, prema američkoj vojsci, može rasporediti "bilo gdje u svijetu unutar 18 sati".
"Padobranci imaju sposobnost ugrožavanja ciljeva u Zaljevu bez potrebe za prolaskom kroz tjesnac. Također mogu stići relativno brzo", kaže za Axios umirovljeni pukovnik američkih marinaca Mark Cancian, viši savjetnik u Programu za međunarodnu sigurnost Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Međutim, Cancian napominje da je 82. divizija lako pješaštvo te bi bila "ranjiva tijekom iskrcavanja i u slučaju napada oklopnim snagama". Svaka misija zauzimanja otoka Kharg bila bi riskantna jer "u blizini nema značajnije podrške", dodao je. Pripadnici postrojbe bili bi na meti iranskih dronova i projektila za čiju obranu još nije pronađen dovoljno učinkovit odgovor.
Iranska odmazda također je opasnost ove akcije, a dosadašnji udari na zemlje u Zaljevu pokazali su se vrlo razornima, što bi dovelo do još veće energetske nestabilnosti i porasta cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.
Divizija je primarna borbena snaga XVIII. zračno-desantnog korpusa te provodi padobranske napade i podržava ključne vojne operacije od nacionalnog interesa za SAD. Povijest divizije seže u 1917. godinu, a međunarodnu slavu stekla je tijekom Drugog svjetskog rata.
Njezine postrojbe bile su predvodnica američkih snaga tijekom operacije Pustinjska oluja 1991. godine te su imale ključne uloge u ratovima u Iraku i Afganistanu.
Njezine Snage za hitnu reakciju, osnovane 2018., prvi put su raspoređene u Irak u siječnju 2020. nakon napada na američko veleposlanstvo u Bagdadu. Jedinica je također korištena tijekom evakuacije iz Afganistana 2021. te je poslana u Europu 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.