Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 10% otoku Heard i otočju McDonald.
Riječ je o australskom vanjskom teritoriju smještenom u južnom dijelu Indijskog oceana, na oko dvije trećine puta od Madagaskara do Antarktike.
Otoci su jedno od najzabačenijih mjesta na zemlji i bez stalnih su stanovnika, ali su dom za veliki broj pingvina, foka i morskih ptica. Prema podacima Svjetske banke, Europska unija već primjenjuje carine prema ovim otocima.
Iako ovaj potez na prvi pogled djeluje apsurdno, uvođenje carina na nenastanjeni teritorij nije nužno besmisleno s pravnog, političkog ili ekonomskog stajališta.
Carine se često uvode automatizmom na temelju klasifikacije zemlje ili carinske regije, bez obzira ima li ona fizički stanovništvo ili aktivnu trgovinsku razmjenu. Ako SAD uvodi univerzalne carine prema svim stranim teritorijima, onda se izbjegava izuzimanje manjih entiteta,
Iako teritorij nema stanovnike, njime upravlja Australija, a sam teritorij ima ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ).
Dodatno, regije bez carinskih barijera mogu u budućnosti postati uporište za offshore proizvodnju. Neka firma može registrirati skladište i "tehnički" od tamo izvoziti robu kako bi izbjegla carine iz Australije ili Azije.
Heardov otok otkrio je 1853. godine J.J. Heard, dok je iste godine W. McDonald otkrio tri otoka i arhipelag. Ujedinjeno Kraljevstvo je 1908. godine prisvojilo otoke, a 26. prosinca 1947. vlast je prenesena na Australiju.
Na Herdovom otoku je u kraćem razdoblju djelovala znanstveno istraživačka postaja 1970. godine, što je bio prvi put da je ljudska ekspedicija kročila na ovo otočje nakon 1880. godine kada su na njemu boravili američki lovci na tuljane.