Europska središnja banka mora dodatno povećati troškove zaduživanja jer su inflacijski pritisci i dalje previsoki, smatra guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i najnoviji član Upravnog vijeća guvernera Europske središnje banke (ECB) Boris Vujčić.
"Inflacija pada, ali je temeljna inflacija tvrdoglavo visoka", komentirao je slovenskim novinama Delo. "Nemamo izbora nego nastaviti dizati kamatne stope. Morat ćemo to raditi dok ne vidimo promjenu trenda."
Ubrzo odluka o kamatnoj stopi, Vujčić se zalaže za povećanje
Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) pripremaju se za sastanak o kamatnim stopama, koji će se održati za nešto više od tjedan dana. Očekuje se da će izabrati između povećanja za četvrtinu ili pola postotnog boda. Za koji će se potez odlučiti utjecat će na objave konačnih podataka o inflaciji i kreditima, dva dana prije odluke ECB-a o promjeni kamatne stope.
"Smanjenje inflacije uvijek donosi određene troškove zbog viših kamata", rekao je Vujčić. "Ali ti su troškovi niži ako to odlučno učinimo sada, umjesto da dopustimo inflaciji da se ugradi u očekivanja. Jer u drugom slučaju će kamate morati ostati više dulje vremena nego da to učinimo ranije i brže."
Inflacija u eurozoni pada, ali temeljna inflacija nastavlja rasti
Inflacija u eurozoni se u ožujku smanjila na 6.9 posto u odnosu na isti mjesec 2022. To je peti uzastopni mjesec pada, s rekordnih 10.6 posto u listopadu prošle godine. Ali pad je zabilježen isključivo zbog snižavanja cijena energenata, dok cijena hrane i usluga nastavlja rasti.
Temeljna inflacija, koja mjeri rast svih cijena osim energenata i hrane, nastavlja rasti. U listopadu 2022. je iznosila 6.9 posto, a u ožujku 7.9 posto. Na to mjerilo se referira guverner Boris Vujčić kao dokaz da inflacijski pritisci još nisu nestali, zbog čega se kao član Upravnog vijeća guvernera Europske središnje banke zalaže za nastavak povećavanja kamatnih stopa, što je glavni instrument borbe protiv inflacije.
Kako se odlučuje o kamatnoj stopi na razini eurozone?
Guverner HNB-a Boris Vujčić je najnoviji član Upravnog vijeća guvernera ECB-a, u kojem su svi guverneri nacionalnih središnjih banaka država eurozone i šest članova Izvršnog odbora. Zaduženo je za donošenje smjernica politike ECB-a, oblikovanje monetarne politike za europodručje (kao što je povećanje kamatne stope) te donošenje odluka o općem okviru nadzora banaka u eurozoni.
Sastaje se dva puta na mjesec u zgradi ECB-a, koja se nalazi u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Svakih šest tjedana procjenjuje gospodarska kretanja te donosi odluke o monetarnoj politici, koje se objašnjavaju na konferencijama za medije.
Postoje dvije glavne struje. "Golubice" su sklonije prekidu podizanja kamatnih stopa da se ne bi narušio gospodarski rast i općenito su sklonije ekspanzivnim monetarnim politikama. "Jastrebovi" se zalažu za monetarno restriktivne politike, kao što je podizanje kamatne stope ECB-a da bi se borilo protiv rasta inflacije. Guverner HNB-a Boris Vujčić pripada taboru "jastrebova", ali njegov ulazak u Upravno vijeće nije promijenio dosadašnji balans utjecaja pa se očekuje nastavak podizanja kamatnih stopa.