ULTIMATUM KATARU Saudijska Arabija traži gašenje Al Jazeere, evo zašto

Foto: Getty

MEĐU 13 zahtjeva koje je koalicija arapskih zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom postavila u svom ultimatumu Kataru je i zahtjev za zatvaranjem Al Jazeere, najpopularnije televizijske kuće u arapskom svijetu.

Taj zahtjev je ekstreman kao, uostalom, i drugih 12 zahtjeva kojima se od malenog, ali bogatog i politički utjecajnog Katara traži da iz temelja promijeni svoju vanjsku politiku i prilagodi je onoj svojih zaljevskih susjeda. Kriza ne pokazuje znakove posustajanja jer je susjedi Katara, koji su ga blokirali gospodarski idiplomatski te protjerali tisuće njegovih građana, vide kao priliku za obračun s ovim zaljevskim emiratom čija politika često odskače od njihove. 

Kako  za Atlantic piše Gregg Carlstrom, uprava Al Jazeere je odmah nakon uvođenja embarga Kataru pozvala nervozne novinare u sjedište televizije u Dohi kako bi ih uvjerila da su njihova radna mjesta sigurna. "Ne planiramo nikakve promjene trenutno", posvjedočilo je dvoje novinara koji su sudjelovali na sastanku.

Al Jazeera u stalnom sukobu s arapskim autokratima

Carlstrom, koji je i sam do 2013. radio za Al Jazeeru English, napominje kako postoji ogromna razlika između Al Jazeere na arapskom jeziku i njenog pandana na engleskom jeziku. Dvije kuće dijele malo toga osim imena - čak i studiji im se nalaze u odvojenim zgradama u Dohi. Al Jazeera je osnovana 1996. i vrlo brzo postala poznata po otvorenoj debati i slobodnoj kritici diktatora i apsolutnih monarha u regiji - svih, naravno, osim onog u Dohi, budući da je Al Jazeera, državno financirana. Bivši autoritarni predsjednik Egipta Hosni Mubarak navodno je po dolasku na intervju u skučeni studio Al Jazeere 1999. dobacio: "Sva ova buka iz ove kutije šibica?"

Al Jazeera je stekla ozbiljan politički utjecaj u 21 godinu svog postojanja. Saudijci su povukli svog veleposlanika iz Dohe kad je ova katarska televizija u svoju emisiju pozvala saudijske disidente. Druge zemlje su u više navrata izbacivale novinare Al Jazeere i prijetile blokiranjem njenog satelitskog signala. Egipat je 2013. uhitio tri novinara ove kuće pod politički motiviranim optužbama za lažne vijesti i promicanje terorizma. No zahtjev za potpunim gašenjem Al Jazeere svakako je bez presedana.

Katarska podrška islamistima - rizik koji se nije isplatio

Arapski kanal Al Jazeere Kataru je oduvijek služio kao instrument tzv. "mekane moći". Doha je, do početka nedavne blokade, bila svojevrsna Ženeva u Perzijskom zaljevu, mjesto gdje su regionalni suparnici mogli rješavati svoje razmirice: od sudanskih pobunjenika i vlade, preko palestinskog Hamasa i Fataha, do libanonskih političkih lidera. I Katar i sama Al Jazeera otvoreno su podržale Arapsko proljeće na početku, ali su uskoro koncentrirali svoju podršku na islamističke frakcije oporbe u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji i Jemenu, prvenstveno na Muslimansko bratstvo i s njim povezane organizacije. Danas se može zaključiti da se ovaj rizik nije isplatio: dok je u Egiptu Muslimansko bratstvo 2013. pučem svrgnuto s vlasti i stavljeno izvan zakona, islamisti u Libiji, Siriji i Jemenu zaglavili su građanskim ratovima koji su uništili ove zemlje. 

S druge strane, Al Jazeera English, koja je osnovana tek 2006., nije uvijek vjerno slijedila katarsku političku liniju. Dok je arapska Al Jazeera predstavljala masovne prosvjede diskriminirane šijitske većine protiv vladajuće sunitske dinastije u Bahreinu kao organiziranu "smjenu režima" od strane šijitskog Irana, engleska Al Jazeera bila je kritički nastrojena prema bahreinskoj monarhiji. Njene reportaže o brutalnom obračunu režima s prosvjednicima uz pomoć Saudijske Arabije dobio je čak i novinarsku nagradu Peabody Award.

Velike razlike između engleske i arapske Al Jazeere

Ipak, situacija se promijenila i za englesku Al Jazeeru nakon puča u Egiptu. Novinarka koja je postavila neugodno pitanje predstavniku Muslimanskog bratstva bila je smijenjena sa svoje pozicije. Unutar uredništva također su postojale žestoke razmirice o tome na koji način treba izvještavati o masovnim prosvjedima protiv islamističkog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, tvrdi Carlstrom koji je i sam napustio ovu televiziju 2013.

Dok je izvještavanje Al Jazeere English u velikoj mjeri ostalo nepristrano, reputacija arapske Al Jazeere ozbiljno je ukaljana neprofesionalnim, a ponekad i ekstremističkim i sektaškim izvještavanjem o sukobima u regiji. Tako je u jednom članku istaknuti voditelj Al Jazeere Ahmed Mansur izjavio da je egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, koji je došao na vlast pučem, potajni Židov koji provodi  izraelsku zavjeru. Drugi voditelj Fajzal al-Kasim u jednoj je emisiji postavio pitanje zaslužuje li sirijska alevitska manjina, kojoj pripada i autoritarni predsjednik Bašar al-Asad, genocid. Nakon masakra Islamske države nad 1500 šijitskih i nemuslimanskih kadeta iračkih zračnih snaga u Kampu Speicher, urednik Al Jazeere za Irak na Twitteru je podržao pokolj. Dio novinara je dao otkaz, dok su ostali nastavili s pro-sunitskim i pro-islamističkim pristupom u izvještavanju. Gledanost televizije također je pala zbog ovih skandala.

Hoće li Katar pristati na gašenje Al Jazeere?

Međutim, teško je zamisliti da Saudijskoj Arabiji, kolijevci vehabijskog islamskog fundamentalizma, smeta takav pristup, unatoč njenom protivljenju Muslimanskom bratstvu. Njena televizija Al-Arabiya i sama je, primjerice, ugostila sirijskog ekstremističkog klerika Adnan al-Arura koji je jednom zaprijetio alevitima da će ih "raskomadati i nahraniti njima pse." Jednako licemjeran je i zahtjev zaljevskih zemalja da Katar raskine sve veze s Iranom. Osim što Iran i Katar dosad nisu bili blisko povezani - glavna poveznica im je zajedničko plinsko nalazište u Perzijskom zaljevu - Dubai ima veću trgovinsku razmjenu s Iranom nego Katar.

Glavnina zahtjeva Kataru odnosi se na prekid podrške Muslimanskom bratstvu, političkoj oporbi u drugim zaljevskim monarhijama i Egiptu, prekid vojne suradnje s Turskom i, naravno, zatvaranje same Al Jazeere. Katar, koji ove zahtjeve vidi kao nerazumne i pretjerane, teško će na njih pristati. No  u svakom slučaju, ovaj spor na neki način simbolizira tužan rasplet Arapskog proljeća: šest godina nakon vala pro-demokratskih revolucija, zaljevske diktature sada se spore koja od njih će imati kontrolu nad medijima u regiji.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.