VENECIJA je kruzerima zabranila ulazak u povijesni centar grada nakon borbe koja je trajala desetljećima te će sva krstarenja biti usmjerena na nove rute.
Stanovnici grada već su dulje kritični kada je riječ o prisutnosti kruzera u njihovom mjestu, tvrdeći da uništavaju temelje grada, javlja Express.
Procjenjuje se da Veneciju posjeti 20 milijuna turista svake godine, od čega deseci tisuća dolaze kruzerima.
Manje od 30.000 turista koji posjećuju grad ostaju dulje od jedne noći, što je manje od polovice od 60.000 ljudi koliko u Veneciju stiže svaki dan.
Duga borba protiv neželjenih kruzera
Mještani već dulje traže zabranu kruzera te u tu svrhu često prosvjeduju blokirajući ulice i vodene kanale.
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro u lipnju je zatražio od UNESCO-a da grad stavi na crnu listu svjetskog naslijeđa, kako bi spasio grad.
Rečeno se dogodilo nakon što je došlo do sudara kruzera MSC Opera u kanalu Giudecca, pri čemu je petero ljudi bilo ozlijeđeno.
Čelnik lučke uprave grada Pino Musolino pozvao je i druge europske gradove, koji su istaknuta odredišta za kruzere, da se ujedine u borbi protiv opasnosti koju kruzeri predstavljaju.
"Brodovi su sve veći te njihov utjecaj na okoliš koji okružuje lučke gradove i teret sve većeg broja turista stvara konfliktnu situaciju", rekao je.
Rješenja i dogovori
Talijanski ministar prometa Danilo Toninelli rekao je da će se kruzere iz Venecije postupno usmjeravati na druge rute.
Trećina brodova bit će usidrena u lukama daleko od grada do 2020. te će pristajati u lukama poput Fusine i Lombardije koje su od venecijanske lagune udaljene pet kilometara.
Pristaništa brodova u budućnosti će biti određivana nakon javnih savjetovanja, pri čemu se razmatraju lokacije kao što su Chioggia, na ušću lagune, i Lido San Nicolo, trajektna luka na jadranskoj obali.
Toninelli je rekao da "traži rješenje kako se ne bi ponovio scenarij poput onog iz Giudecce, kao ni skandali i rizici koji uz to dolaze".
U srpnju je pak lađa duga 300 m jedva izbjegla sudar s jahtom dok je bila odvožena iz grada za vrijeme oluje.
Kritičari također upućuju na to da brodovi plove preblizu obale, što pak dovodi do erozije temelja grada koji je ionako u opasnosti od poplava.
Čelnik Međunarodne udruge kruzera (CLIA) Adam Goldstein rekao je: "Kruzerska industrija je marljivo surađivala s gradonačelnikom Venecije, regijom Veneto, lučkom upravom i mnogima drugima kako bi se velikim kruzerima omogućilo usidravanje u mjestu Marittima bez prolaska kroz kanal Giudeccu."
"Složili smo se oko korištenja kanala Vittorio Emanuele kao najboljeg rješenja za odvraćanje brodova od kanala Giudecca", dodao je.
Situacija u drugim gradovima
Venecija nije jedini grad na Mediteranu koji vodi borbu s kruzerima. Kruzeri koji dolaze u Dubrovnik moraju se pridržavati pravila koja za cilj imaju "očuvanje i zaštitu" grada.
CLIA i grad Dubrovnik potpisali su zajednički memorandum organizacije gradskog turizma u cilju davanja primjera Dubrovnika kao modela održivog turizma na Jadranu.
Gradonačelnik Barcelone se pak obvezao ograničiti broj brodova kojima je dozvoljeno pristajanje u gradu, uzimajući u obzir činjenicu da je 2017. u grad ušlo 800 brodova s 2,7 milijuna posjetitelja te da je Barcelona najzagađenija luka u Europi prema podacima udruge Promet i okoliš.