ZNANSTVENICI su otkrili novu vrstu divovskog lopoča koja se 177 godina skrivala na zapravo očiglednom mjestu.
Ova ogromna biljka nalazila se u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu, ali bila je pogrešno identificirana kao druga vrsta. Tek sada su stručnjaci shvatili da su naišli na nešto sasvim novo.
Radi se o najvećem lopoču na svijetu s lišćem promjera većim od tri metra.
Biljka Victoria boliviana ime je dobila po Boliviji, gdje raste u jednom dijelu riječnog sustava Amazone.
"Vidjeli smo da je svaki dio biljke drugačiji"
Hortikulturist Carlos Magdalena već je neko vrijeme sumnjao na to da se ovaj lopoč razlikuje od druge dvije poznate divovske vrste, Victorie amazonice i Victorie cruziane. Stoga su znanstvenici iz Bolivije donirali sjeme botaničkom vrtu u Kewu.
"Na taj način smo ga mogli uzgajati istovremeno s druge dvije vrste u potpuno istim uvjetima. Nakon toga smo vrlo jasno vidjeli da je svaki dio biljke drugačiji. Ovo otkriće je vrhunac moje karijere", rekao je Magdalena za BBC.
Botanička ilustratorica Lucy Smith u suradnji s Magdalenom napravila je detaljne znanstvene crteže sve tri vrste. Za to je morala odlaziti u staklenik i tijekom noći jer lopoči otvaraju svoje latice samo u mraku.
"Mogla sam kao ilustratorica istaknuti razlike između vrsta. Zapravo, dok sam crtala te razlike, one su postale još izraženije u mom umu i pronašla sam nove načine da ih prepoznam. Možda sam pristrana, ali od tri vrste mislim da ova nova ima najljepše cvjetove", kazala je Smith.
"Nismo dobro proučili nijednu od te tri vrste"
Botanički vrt Kew ima dugu povijest. Kuća lopoča izgrađena je 1852. Divovski lopoči, otkriveni 1800-ih, bili su prirodno čudo tog doba, a vrste su dobile ime po kraljici Viktoriji. No novo otkriće pokazuje da lopoči još uvijek skrivaju neka iznenađenja.
"Nismo dobro proučili nijednu od te tri vrste. Još uvijek ne znamo kolika im je populacija i koliko se razlikuju u veličini. Ne razumijemo baš dobro biologiju oprašivanja. Ne znamo ni puno o rasprostranjenosti vrste, kako se prenosi s jednog mjesta na drugo", kazao je botaničar Alex Monro iz botaničkog vrta Kew.
"Dakle, ima još mnogo nepoznanica. I mislim da, budući da su tako golemi, tako očiti, mnogi nisu razmišljali o tome da ih treba detaljnije proučavati", dodao je.