Neuspjeh zemalja bivše Jugoslavije da se pozabave svojom nasilnom prošlošću imao je razorne posljedice za ljudska prava i mogao bi u konačnici dovesti do obnove sukoba u regiji, navodi se u novom izvješću Vijeća Europe koje je predstavila povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović.
U izvješću se navodi da regija već dugi niz godina nazaduje u traženju pravde i odgovornosti za brutalne ratove 90-ih godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u kojima je ubijeno više od 130.000 ljudi, piše The Guardian.
Posljedice pravnih pomaka i postupaka nakon tih ratova, poput uspostave suda za ratne zločine u Haagu, te uhićenja i osude mnogih političkih i vojnih čelnika odgovornih za masovna ubojstva, počinju blijedjeti i nekažnjivost se vraća, navodi se u izvješću.
Postojala je nada da će nacionalni sudovi nastaviti goniti mnoge tisuće drugih počinitelja, ali njihov se zamah dramatično usporio. Etnonacionalisti su politički dominantni diljem regije, promičući govor mržnje i poricanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
"Nakon suđenja u Haagu, većina ljudi koji su odslužili kaznu i koji su obilježeni kao ratni zločinci vraćaju se u svoje sredine kao heroji, što smatram poraznim", rekla je Mijatović. Njezino izvješće pod naslovom "Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost", zaključuje: "Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo. Što je još gore, priče koje izazivaju podjele i mržnje koje su izazvale ratove 90-ih godina vratile su se i ponovno jačaju".
"Ovo ne ugrožava samo pomirenje, nego čak i mir. Neuspjeh u potpunom suočavanju s nasilnom prošlošću u regiji ima razorne posljedice za poštivanje ljudskih prava i vladavinu prava", piše nadalje Mijatović. Većinski srpska područja sjevernog Kosova nedavno su se pokazala novim žarištem.
Dana 24. rujna došlo je do pucnjave u blizini pravoslavnog manastira u selu Banjska između teško naoružane paravojne skupine Srba i kosovske policije. Trojica srpskih napadača i policajac iz redova albanske većine ubijeni su u sukobu za koji je vlada u Prištini okrivila srbijansko vodstvo u Beogradu.
U Bosni i Hercegovini, polovicu zemlje kojom upravljaju Srbi, Republiku Srpsku, koja je uglavnom kreirana etničkim čišćenjem u ratu od 1992. do 1995. godine, vodi militantni separatist Milorad Dodik, koji genocid u Srebrenici 1995. opisuje kao "izmišljeni mit".
I Dodik i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić imaju bliske veze s Moskvom. U svom je izvješću Mijatović, koja će napustiti svoju dužnost u ožujku, napisala sljedeće: "Ruska potpora srpskim desničarskim aktivistima i organizacijama je višestruka i proteže se od podrške online aktivnostima do vojne obuke".
Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da Vladimir Putin planira ponovno potaknuti sukob u bivšoj Jugoslaviji. "Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dalekosežan plan: Bliski istok, a druga distrakcija bit će Balkan. Ako zemlje svijeta sada ništa ne učine, opet će doći do eksplozije", rekao je Zelenski.