U sinoćnjem Otvorenom gostovali su geopolitički analitičar Gordan Akrap, vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković i vojni analitičar Marinko Ogorec. Raspravljali su o pomoći koju Ukrajina dobiva od zapadnih zemalja kako bi se mogla uspješno suprotstaviti Rusiji.
Akrap je kazao kako sumnja da bi Ukrajina mogla ostati prepuštena sama sebi, iako u američkom Kongresu i Europskom vijeću nema jedinstva oko daljnje potpore toj državi. "I Amerikanci će doći do toga u svojim unutarnje-političkim pregovorima i razgovorima. Nastavit će se pomoć Ukrajini. I u Europi će se doći do toga da će se nastaviti pomoć Ukrajini", predvidio je.
"Previše je ljudi, sredstava, tehnike do sada uloženo, da bi se samo stalo. S druge strane, političke, sigurnosne, vojne, gospodarske posljedice toga da se prekine pomoć Ukrajini i zaustavi oslobađanje ukrajinskog teritorija donijele bi vrlo teške posljedice ne samo za kolektivnu sigurnost Europe nego i na globalnoj razini. To bi bio jasan pokazatelj takmacima kao što je Kina, da agresija na suverenu državu može nekažnjeno biti", dodao je.
Vinković: EU članice su dale više od SAD-a
Vinković je podsjetio kako se izvanredno sastaje američki Senat i da će nastaviti pregovore o pružanju dodatne pomoći Ukrajini. Približena su, tvrdi, stajališta kako bi se do srijede uspio postići dogovor. Govoreći o EU i Ukrajini, kaže da nema pesimizma.
Napomenuo je kako će se nova, izvanredna sjednica Vijeća EU održati 1. veljače. Smatra kako do tada ima dovoljno već odobrenih sredstava za Ukrajinu da bi se mogla davati onakva pomoć kakva je do sada obećana.
"Što se tiče vojne pomoći, to daju pojedinačno države članice. Tako da tu treba vidjeti, to ne ide ni na razini NATO-a, ni na razini Europske unije, nego baš pojedine države članice", objasnio je.
"Kada zbrojimo sve što je do sada dala EU kao takva, kao organizacija, kada zbrojimo ono što su dale države članice, to je ipak više nego što su dale Sjedinjene Američke Države. Međutim, medijska slika je potpuno drugačija", nastavio je.
Akrap: Biden je taj koji je pokušao razgovarati s Putinom
Ogorec vjeruje kako bi Ukrajina vrlo kratko mogla izdržati da kojim slučajem ostane bez ključne pomoći Zapada. "Ona i sada dosta teško izdržava pritisak Rusije na svim svojim bojišnicama. Ako bi došlo do toga da bi ta pomoć nestala sa Zapada, ona ne bi dugo izdržala", uvjeren je.
"Ona nema potencijala da bi mogla na neki način revitalizirati svoju vojnu industriju, da bi ostvarila sve što joj je potrebno. Znači, ona je doslovno vezana na pomoć sa Zapada. Ako bi ta pomoć sa Zapada nestala, to ne bi bilo dobro za Ukrajinu", rekao je i dodao kako je nužno da im pomoć stigne što prije.
Vinković nije siguran da bi pobjedom Donalda Trumpa na idućim američkim izborima automatski došlo do ukidanja pomoći Ukrajini. Podsjetio je da je Trump dao najveće sankcije Rusiji zabranom nastavka gradnje Sjevernog toka, a Ukrajini financijsku i vojnu pomoć.
"Ukrajina je dobila prvu pomoć koju je odobrila Bidenova vlada tek tri mjeseca poslije agresije. Bidenova vlast je dopustila već u trećem mjesecu 2021. godine, kada su preuzeli vlast, da se nastavi gradnja, dakle skinuli su sankcije sa Sjevernog toka 2", rekao je.
"Biden je taj koji je pokušao razgovarati s Putinom. Naravno da je vidio da ne može razgovarati s Putinom, rekao je Vinković i dodao da su se iz američke administracije, prije ruske agresije na Ukrajinu, mogli saznati ruski planovi, ali europski saveznici nisu u to vjerovali", nastavio je.
Ogorec: Rat bi mogao još dugo trajati
Ogorec tvrdi kako na bojištu u Ukrajini trenutačno vlada "status quo". Objasnio je da su zemljišta vrlo teško prohodna zbog vremenskih nepogoda te da se teška tehnika ne može koristiti, osim na kanaliziranim prostorima. Jednostavno je tempo napada i borbenih djelovanja stao i s jedne i s druge strane, istaknuo je.
"Napadaju se s pješačkim postrojbama, ali u vrlo ograničenoj mjeri. Uglavnom se napada topništvom, dronovima ako im to omogućuju vremenski uvjeti plus još eventualno dalekometni projektili, rekao je. I jedna i druga strana, kaže, prikupljaju svoje pričuve i snage za vjerojatno nastavak kada bude bila bolja situacija ili čekaju proljeće kada se zemlja stisne", kazao je.
Predviđa da bi rat u Ukrajini mogao još dugo trajati. Prema njemu, Rusija ima dosta potencijala i resursa za nastavak rata, dok Ukrajina ovisi o odgovarajućoj pomoći sa Zapada. Akrap se ne želi upuštati u procjene koliko će mađarski premijer Viktor Orban dugo ustrajati na vetu na pomoć Ukrajini.
"Mađarska politika u posljednjih nekoliko godina ima vrlo zanimljive preokrete, posebno kada pogledamo situaciju sa Švedskom, gdje ona s Turskom blokira njen ulazak u NATO. Mađari su rekli da neće biti zadnji. Znači oni će čekati mig iz Turske pa će dati suglasnost. Isto tako je i ovdje", smatra on.
Vinković: Slovenski premijer je mogao glasati u ime Hrvatske
Naglasio je da su mađarski premijer i turski predsjednik osovina koja unosi određeni nemir i nesigurnost. Međutim, kaže da je uvjeren da se daleko od očiju javnosti te stvari rješavaju na znatno višoj razini i s drugačijim partnerima i saveznicima. Nalazimo se, kaže, u ozbiljnom dobu sukoba velikih sila - koja ostaje svjetska sila (SAD), sile koja je u padu (Rusija) i sile koja je u porastu (Kina).
Orbanov izlazak iz dvorane tijekom odlučivanja o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom komentirao je i Vinković. Rekao je i da se nikada nije dogodilo da netko uopće ne glasuje. Prema pravilu - svi moraju biti nazočni i svaka država mora biti predstavljena čelnikom vlade ili čelnikom države.
Prisjetio se i slučaja kada je hrvatski premijer imao koronu, pa je preko videoveze gledao, ali je slovenski premijer u tom trenutku mogao glasati u ime Hrvatske, prema prijašnjem dogovoru. Ogorec smatra da je Europskoj uniji prioritetno, u sigurnosnom smislu, sačuvati stanje kakvo je i ne dozvoliti širenje rata na prostor EU. Osim te situacije, EU se suočava, kako kaže, i s ilegalnim migracijama.
"Vidimo da je cijeli niz zemalja ilegalnim migracijama destabiliziran, rekao je i istaknuo Švedsku, kao državu koja je unazad 15-20 godina, kako kaže, bila primjer sigurnosti, stabilnosti, uljuđenosti, civiliziranog načina života, a sada ima vojsku na ulicama koja čuva red i mir. To je jedan od problema s kojima se Europska unija suočava, a koji nisu vezani za rat s Ukrajinom", poručio je.
Akrap: Nemoguće je zamisliti pobjedu Rusije
Procjenjuje da se teško može očekivati preokret ili pomak na bojištu bilo koje strane, jer vremenske prilike nisu takve. Čak i da se vremenske prilike stabiliziraju, ne vjeruje da se može napraviti nešto konkretnije. Ukrajini fali ljudskih resursa, Rusiji nedostaje inicijativa, a i kod jedne i kod druge strane osjeća se ratni zamor.
Akrap smatra da je nemoguće zamisliti da Rusija pobijedi u Ukrajini. Kaže da je to neprihvatljivo za cijeli Zapad. Dodao je kako se na terenu može vidjeti da ruske snage pokušavaju voditi ofenzivna djelovanja na velikoj većini bojišta, a ukrajinske su povukle svoje snage, odmaraju ih i spremaju za vrijeme kada se može napraviti dodatno napredovanje.
Tvrdi kako su prve procjene bile da će Ukrajina pasti za dva tjedna, a Kijev možda za 10 dana. Rekao je da je Volodimir Zelenski simbol otpora nečemu što je prijetnja za Zapad od onoga trenutka kada je navodno kazao da "mu ne treba prijevoz za izlazak iz Ukrajine, već oružje".
Ogorec: Obje strane imaju maksimalističke stavove
Ogorec napominje da se ratu za sada ne vidi kraj, da će trajati još poprilično te da nijedna strana još nije spremna sjesti za pregovarački stol. Obje strane, kaže, imaju maksimalističke stavove, a dok i jedna i druga strana ne budu spremne na poprilično bolne kompromise, neće se moći sjesti za pregovarački stol.
Vinković je poručio kako je najgora stvar kada se kroz medije pokušava progurati da je netko predložio Ukrajini pregovore. "To je vrlo opasna stvar. Spominju se imena i bivšeg glavnog tajnika NATO-a Rasmussena i slično, koji je savjetnik u Ukrajini. Samo činjenica da je tako nešto izašlo, može značiti stvarnu destabilizaciju. Tako da nemam podatke, imam informacije, ali nemam podatke i ne znam", naveo je.
Akrap napominje da se ne vode pregovori između Rusije i Ukrajine. Povratak na temeljne postavke od 24. veljače 2022. godine, na oslobađanje tih okupiranih teritorija, je jedan od ključnih preduvjeta za počinjanje bilo kakvih ozbiljnih pregovora, zaključio je.