O trenutnoj geopolitičkoj situaciji, SAD-u, Europi i Ukrajini za HRT su govorili sigurnosno-vojni analitičar Gordan Akrap i Davor Štern, bivši ministar gospodarstva i bivši direktor INA-e.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak se sastao s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući i trebao je potpisati sporazum o mineralima kako bi Ukrajina dobila potporu SAD-a u borbi protiv invazije Rusije, no sastanak je završio fijaskom.
Akrap je rekao kako je ova situacija bila isprovocirana te da je komunikacija započela u klasičnom diplomatskom smislu, no nakon nekog vremena nije s obje strane bilo diplomatske strpljivosti da se komuniciraju bitne stvari.
"Pitanje Zelenskom zašto nije obukao odijelo je neprimjereno pitanje. Vidi se da nije bilo volje, odnosno da pretpostavka SAD-a je bila ta da će teško biti da će Zelenski potpisati ustupanje okupiranog dijela teritorija Rusiji", rekao je.
Dodaje kako nema priznavanja mijenjanja granica nasilnim putem. "U ovom se slučaju Zelenski pokazao kao ozbiljan državnik koji je odbio pregovore o bilo kakvom teritorijalnom ustupanju teritorija Ukrajine okupatoru. Kazao je da ne želi raspravljati s Rusijom kao ravnopravnim partnerom stoga što je ona agresor, i kako kaže, to treba jasno naglasiti", kazao je Akrap.
Štern se osvrnuo na sastanak i kazao je kako je Europskoj uniji već davno bilo potrebno da se probudi. Kako kaže, što se tiče energetike mi imamo vidljiv problem nejedinstva u EU.
"Energetska strategija EU nije nikada napravljena. Ovo što se dogodilo u Bijeloj kući je više unutarnji sukob u Americi. Što se tiče Zelenskog, on ima oporbu u zemlji i ono što mu se najgore može dogoditi da dobije suverenitet, a izgubi zemlju stoga što su velike količine poljoprivredne zemlje u Ukrajini prešle u ruke nekih fondova kao plaćanje pomoći koja je dobivena, a ako se potpiše ugovor gdje se cijelo rudno blago Ukrajine daje Americi, ostala je suverena zemlja bez svojih poljoprivrednih površina i mineralnih bogatstava", naglasio je.
Naglašava kako je razvojem tehnologije potreba za rijetkim mineralima postala sve veća, a u Ukrajini je najveća koncentracija tih minerala na europskom tlu. "Činjenica je i da je Ukrajina bila veliki proizvođač nafte i plina. Zelenskom se može dogoditi da ostane bez svih rudnih blaga i poljoprivredne površine", istaknuo je.
Europa kasni, ali samo treba imati mudrosti i organiziranosti. Europa ima dovoljno proizvodnih kapaciteta za proizvodnju oružja. Treba se povećati profesionalna vojska i pričuva u smislu odvraćanja protivnika od napada, naglasio je.
Smatra kako Rusija neće imati kinetičke oružane sposobnosti napasti Europu, ali da ima informacijske operacije utjecaja kojima može uz pomoć financija i političara pokušati upravljati određenim demokratskim procesima to je razvidno. Na pitanje kako vidi energetsku poziciju Hrvatske, Štern je kazao kako nema dovoljno elemenata da se Hrvatska pozicionira.
"Ako dođe do uspostavljanja mira između Rusije i Ukrajine, što momentalno nije blizu, došlo bi do popuštanja sankcija prema Rusiji i tada bi se postavilo pitanje isporuke energenata iz Rusije prema EU, a tada bi i Hrvatska uživala plodove jeftinijeg plina i nafte", rekao je.
Dodaje da ako se to ne dogodi, Hrvatska će morati ovisiti o LNG-u i morat ćemo povećati dobavu iz arapskog zaljeva i Sjeverne Afrike. "Situacija je u ovom momentu dosta amorfna, ali Hrvatska radi jedino ono što je moguće u ovoj situaciji, a to je da čekamo i gledamo što će se dogoditi", kazao je.
Akrap se osvrnuo na NATO i kazao kako je najgore što nam se može dogoditi, ako se nastavi ovakav intenzitet unutarnjih sukoba, je to da su SAD i Izrael na jednoj strani, a partner im je Rusija, dok će se Europa okrenuti prema Dalekom istoku, zapravo Kini, a tome će se pridružiti arapske države, UK i Kanada.
"Stvorit će se moćan gospodarski i politički potencijal gdje Europa ima svoj prostor za djelovanje i jačanje svojih političkih, diplomatskih, financijskih i sigurnosnih kompetencija", naglasio je.
Štern smatra kako se EU treba primarno konsolidirati, a da je razgovor s Kinom potreban i da trebamo otvoriti Kini ulazak na europsko tržište za određene proizvode, pogotovo, kako kaže u ovom ratu carina koji vodi Amerika sa zemljama svijeta.