IZVRŠNA direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz u intervjuu za Hinu najavljuje veliki uspjeh WWF-a jer će nakon više desetljeća truda i suradnje s ministarstvima i upravljačima zaštićenih područja UNESCO proglasiti prvi svjetski rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji obuhvaća pet država.
Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. Europska Amazona, jedinstven je u svijetu jer nigdje ne postoji rezervat koji obuhvaća pet zemalja - Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Srbiju, ističe Kalauz koja proglašenje rezervata očekuje u rujnu.
Zeleni pojas dug 700 kilometara
"To proglašenje bit će kruna rada WWF-a, ali i međunarodne suradnje, pokazatelj da se tako ambiciozna inicijativa može izgurati do kraja i da postoji dobra volja na razini pet zemalja koje će to implementirati", istaknula je Kalauz dodajući kako će se to dogoditi u godini kada globalna organizacija WWF (World Wide Fund for Nature) slavi 60. rođendan.
Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Srbiju i čine zeleni pojas dug 700 kilometara, koji povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine.
Taj jedinstveni riječni krajolik uspio je zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica.
Ta su staništa dom najveće populacije orlova štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta - male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba, poput kečiga. Svake godine više od 250.000 ptica bira Europsku Amazonu kao odmaralište i hranilište prije nego nastavi putovanje na jug.
O Muri, Dravi i Dunavu ovisi i gotovo 900.000 stanovnika, poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.
Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak i od štetnih projekata, poput izgradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta.
Zadnja europska divljina
Kalauz ističe kako WWF Adria, koja pokriva područje Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, ima vrlo ambiciozne planove jer je prostor Balkana "zadnja europska divljina", koju treba zaštititi i prevenirati degradaciju prirode kakvu smo vidjeli u drugim dijelovima razvijenijeg svijeta.
"Komparativna je prednost naše regije da se još uvijek možemo pohvaliti nekim netaknutim i prirodno očuvanim područjima. Za razliku od razvijenijeg svijeta mi još uvijek na svom području možemo definirati budući razvoj i WWF želi biti sugovornik u tom smislu", poručila je Kalauz.
WWF nudi suradnju u poticanju održivog razvoja i kreiranja razvojnih politika koje uvažavaju prirodu i okoliš. S brojnim partnerima rade na promjenama, poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana i unaprjeđenja upravljanja zaštićenim područjima.
Također ima značajnu ulogu u očuvanju Jadranskog mora i ribara i drugih koji o njemu ovise. Kroz uspostavu prve zone bez ribolova, donesene u suradnji s ribarima, u Parku prirode Telašćica, poticanje održivog turizma i drugih ekonomskih sektora i poslova koji idu zajedno s očuvanjem okoliša, WWF istovremeno štiti Jadran i jača gospodarstvo lokalnih zajednica kroz projekte održive plave ekonomije.
Nude rješenja kako smanjiti izlov, a manjak nadoknaditi kroz unaprjeđenje tržišta (certificiranjem održivosti), ribarska udruživanja u zadruge i organizacije proizvođača, razvojem sekundarnih proizvoda od ribe te alternativnim izvorima prihoda, kao što je ribolovni turizam. WWF je u procesu uspostave nacionalne platforme za ribolovni turizam koja bi spajala ribare s agencijama i gostima.
WWF može hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata zapadnog tržišta, gdje surađuje s velikim trgovačkim lancima kojima je njihov prepoznatljivi brend garancija održivosti proizvoda. "Takva transformacija se ne događa preko noći, ali je pravi put prema dolasku do održivih hrvatskih proizvoda iz ribarstva", istaknula je Kalauz.
Europske zvijeri u hrvatskim šumama
"U našoj regiji žive brojne divlje životinje neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos čovjeka i velikih zvijeri - vuka, risa i medvjeda", poručila je.
WWF radi sa stočarima kojima nude rješenja kako zaštititi stoku i živjeti od stočarstva, a da pritom uvažavaju činjenicu da i divlje zvijeri trebaju svoj životni prostor. Namjeravaju stočarima omogućiti postavljanje nekoliko električnih ograda, a planiraju i nabavu pasa čuvara.
U Hrvatskoj se trenutno može pronaći oko 160 vukova, 900 medvjeda i 60 risova, pa možemo biti ponosni da sve tri velike europske zvijeri lutaju našim šumama, iz kojih nikada nisu u potpunosti nestale, kao u većini zapadnoeuropskih država koje sada ulažu ogromne napore kako bi se populacije tih zvijeri oporavile.