NA SJEDNICAMA Vlade postao je gotov običaj da riječ preuzme ministar financija Ivan Šuker kako bi izvijestio koliko je prikupljeno u državnu kasu od tzv. kriznog nameta. Tako je danas naglasio kako je od uvođenja kriznog poreza na sva primanja hrvatskih građana iznad 3000 kuna početkom kolovoza, državna blagajna prikupila dodatnih 380 milijuna kuna.
U devet dana tek dvadeset milijuna kuna!?
Prije devet dana gotovo istim riječnim ministar Šuker je rekao kako je prikupljeno 360 milijuna kuna, no nije objašnjeno zašto je od prošlog utorka do danas utrženo svega dvadeset milijuna kuna. No bez obzira na to, Šukerove analize govore da će do kraja godine država od kriznog nameta "ubrati" 800 do 900 milijuna kuna.
Sve u svemu, najava premijerke Jadranke Kosor iz srpnja ove godine kako će se raditi na smanjenju državnog aparata pa i racionalizacijom na području lokalne uprave i samouprave sve je dalja opcija kao i ona o velikim rezovima u državnoj potrošnji. Zahvaljujući "haraču" i većem PDV-u proračun se sasvim dobro puni pa i neke velike potrebe za radikalnim rezovima i štednjom.
30 tisuća tužbi
S druge pak strane valja naglasiti kako je do početka tjedna na Ustavnome sudu zaprimljeno više od 30 tisuća građanskih zahtjeva za ocjenom ustavnosti nepopularnog "harača". Popularnost dizanju tužbi podigle su i mnoge nevladine organizacije kao i dio medija koji nude građanima već ispunjene predstavke za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti "kriznog nameta", a na procjenu ustavnosti i nužnost tužbi ukazuju i gotovo sve sindikalne središnjice.
Na već gotovim obrascima otisne se tek ime, prezime i adresa te se preporučeno šalje na Ustavni sud što je umnogo ubrzalo i pojednostavnilo postupak jer mnogi građani su jednostavno ogorčeni na način na koji je donesen "krizni namet".
Popularnost dizanja tužbi odnosno ocjenjivanja postupka ustavnosti svakako je pridonijelo i pojašnjenje predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec koja je objasnila da ukoliko Ustavni sud Zakon o "haraču" odnosno o posebnim porezima proglasi neustavnim i ukine ga, pravo na povrat novca imati samo oni građani koji su ga Ustavnom sudu i podnijeli.