OTKAD je Hamas počeo ispaljivati rakete na Jeruzalem iz odmazde za policijski obračun s prosvjednicima u jeruzalemskoj džamiji Al-Aksa, na Izrael je ispaljeno više od tri tisuće raketa. Izrael je pak izveo više od tisuću zračnih i artiljerijskih udara na Gazu, odakle ga Hamas napada. Najmanje 214 Palestinaca (od čega 62 djeteta) i 10 Izraelaca je ubijeno, uz stotine ranjenih na obje strane.
Iako međunarodna zajednica, uključujući UN, SAD i susjedni Egipat i Katar, sve snažnije lobira za primirje, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zasad uporno odbija takvu inicijativu, dajući do znanja da se "izraelska kampanja protiv Hamasa nastavlja punom snagom" te da će "trebati vremena" da se operacije dovrše i osigura prekid raketnih napada na Izrael.
Svijet poziva na primirje, Netanyahu ne želi ni čuti
Biden je u ponedjeljak treći put telefonski razgovarao s Netanyahuom od izbijanja sukoba i u razgovoru "izrazio potporu prekidu vatre i razgovarao o američkom angažmanu u tom pravcu, s Egiptom i drugim partnerima", kako se navodi u priopćenju Bijele kuće. Također se navodi da je Biden "potaknuo Izrael da da sve od sebe kako bi zaštitio nedužne civile".
Hamas je čak, prema izvještajima, tijekom prošle noći privremeno obustavio raketiranje Izraela, no izraelski zrakoplovi nastavili su s bombardiranjem Gaze, nakon čega je Hamas ujutro ponovo raketirao izraelski grad Netivot.
"SAD neumorno diplomatskim kanalima pokušava zaustaviti taj sukob jer vjerujemo da Izraelci i Palestinci imaju jednako pravo živjeti sigurno", rekla je američka veleposlanica u UN-u Linda Thomas-Greenfield u izlaganju Vijeća sigurnosti, iako je SAD odbio zajedničku deklaraciju, koju su zagovarale ostale članice, vjerojatno jer je bila prekritična prema Izraelu, bliskom američkom savezniku.
Izraelska strategija "košenja trave"
A iako Netanyahu zasad nije spreman na primirje, čini se da nije spreman ni na slanje izraelske vojske u kopnenu ofenzivu na Gazu, koja bi zasigurno značila i ozbiljne gubitke izraelske strane u teškom urbanom ratovanju. Izrael ni ranije nikad nije uspio potpuno poraziti Hamas, koji je temeljito izmiješan s civilnim stanovništvom Gaze, pa se s vremenom odlučio na strategiju koju su nazvali "košenje trave" . Riječ je o periodičnom, ali žestokom vojnom kažnjavanju Hamasa za raketne napade na Izrael, koje za cilj ima degradirati vojne kapacitete Hamasa što je više moguće i tako osigurati što dulje razdoblje mira nakon ofenzive.
Ipak, čini se da i Hamas i Netanyahuova desničarska vlada imaju strateški interes u nastavku sukoba, piše analitičar Washington Posta, Ishan Tharoor. Netanyahu, naime, ima velikih unutarnjih političkih problema. Ni nakon četvrtih izbora u samo dvije godine nije uspio formirati vladajuću većinu u izraelskom Knesetu, a samim time ni funkcionalnu vladu. Štoviše, oporbeni lider Jair Lapid dobio je na kraju mandat od predsjednika Reuvena Rivlina za formiranje vlade nakon što Netanyahu nije u tome uspio.
Netanyahuov suparnik bio na pragu formiranja koalicije prije nereda i sukoba
Činilo se da je Lapid na pragu sklapanja većinske koalicije, kad su početkom mjeseca izbili veliki neredi u Jeruzalemu. Palestinci su pokrenuli masovne prosvjede u starom gradu Jeruzalema nakon provokativnih poteza izraelske policije, uključujući ograničavanje okupljanja vjernika tijekom svetog mjeseca ramazana na, za muslimane svetom, Platou džamija (koje Židovi zovu Brdo hrama).
U isto vrijeme, dopuštali su provokacije židovskih ultradesničara, koji su marširali skandirajući "smrt Arapima", i planirali deložacije više palestinskih obitelji iz četvrti Šeik Džarah u većinski arapskom istočnom Jeruzalemu. To Palestinci smatraju dijelom kampanje etničkog čišćenja na temelju zakona o povratu imovine, koji diskriminira Palestince u korist Židova.
"Umjesto da nagrade, potiču i grade na činjenici da su prva tri mjeseca 2021. bila najmanje nasilna za Izrael u nekoliko desetljeća - s nula raketa iz Gaze i nijednim uspješnim terorističkim napadom na Zapadnoj obali - izraelski lideri vidjeli su to kao priliku da učine život što nepodnošljivijim za Palestince i da ih gurnu do ruba. Od brze gradnje naselja do ograničavanja muslimanskih vjerskih obreda, od zadržavanja blokade Gaze, koja je poharana covidom, do barikada na Damaščanskim vratima (jedna od vrata u jeruzalemski stari grad)", piše Muhamad Šehada za ljevičarske izraelske novine Haaretz.
"Vlada promjene je umrla, a Netanyahu se vratio u život"
Lapidova potencijalna koalicija se u međuvremenu već raspala, budući da se stranka arapsko-izraelske manjine povukla iz pregovora. Nakon toga se i Naftali Benet izjašnjava, desni populist, čija stranka Jamina je ključna za formiranje većine, i koji ionako nije bio prirodan saveznik Lapidu i njegovoj stranci centra Ješ Atid, da odustaje od koalicije s Lapidom i vraća se pregovorima s Netanyahuom, pravdajući to "izvanrednim stanjem" u izraelskim gradovima, zbog kojeg je potrebno "poslati vojsku u gradove", što je i Netanyahu već predložio, na protivljenje mnogih.
"Upravo su htjeli nazvati predsjednika i reći: 'Postigli smo dogovor, imamo koaliciju.' Neredi (u Jeruzalemu i drugim gradovima) došli su baš na vrijeme da spriječe smjenu vlasti u Izraelu", rekao je profesor političkih znanosti s Hebrejskog sveučilišta, Gajil Talšir, za Washington Post.
>>U Jeruzalemu opet kaos i krvoproliće. Zašto je taj grad toliko važan?
"U trenutku kada je buknuo požar, vlada promjene je umrla, a Netanyahu se vratio u život", ocijenio je i komentator Ben Kaspit u izraelskom listu Maarivu u petak.
Netanyahu stoga može trljati ruke jer ga ostanak na vlasti hipotetski štiti i od suđenja za korupciju, odnosno mito, prevaru i zlouporabu moći, za što mu prijeti do 13 godina zatvora. Optužnica je podignuta još u siječnju prošle godine, ali tada je suđenje odgođeno zbog pandemije.
Hamas u sukobu s Izraelom traži prevlast nad sekularnim Fatahom
Štoviše, rast Hamasa od kraja osamdesetih (kad je osnovan kao podružnica Muslimanskog bratstva) naovamo dobrim je dijelom rezultat cinične taktike izraelskih vlasti po principu "zavadi pa vladaj". Rast Hamasa su tada, naime, u početku tolerirali, pa čak i pomagali jer su s pravom računali da će islamistički Hamas raditi o glavi sekularnom Fatahu, koji im je tada bio glavni neprijatelj, a koji je uživao određenu međunarodnu popularnost zbog imidža ljevičarske revolucionarne organizacije.
Interes Hamasa u novom sukobu s Izraelom, unatoč teškim gubicima koje je navodno već pretrpio i koje bi još mogao pretrpjeti, prije svega izvire iz njihove borbe za prevlast s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, odnosno Fatahom, kojem je na čelu trenutni predsjednik Palestinske uprave, 85-godišnji Mahmud Abas.
Abas je čak otkazao palestinske izbore zakazane za ovaj mjesec, prve nakon 2006., pravdajući to nemogućnošću njihovog provođenja u istočnom Jeruzalemu, no mnogi analitičari smatraju da je to napravio jer se bojao izgledne pobjede Hamasa, koji se sada predstavlja kao zaštitnik Jeruzalema i Palestinaca općenito, frustrirani sve manjim šansama da ikad dobiju svoju državu i oslobode se izraelske okupacije. Drugim riječima, rat donosi dodatni politički kapital Hamasu, pa čak i pod cijenu strahovitog razaranja i izgubljenih ljudskih života u Gazi.
"Prema preliminarnim podacima, mnogi na Zapadnoj obali dive se onome što Hamas radi. Ne znamo njihovu motivaciju, ali konfrontacija s Izraelom učinkovita je za Hamas po pitanju podrške među Palestinaca", rekao je jedan anketar i bivši dužnosnik Palestinske uprave za Washington Post.
>>Izrael uz rakete Hamasa ima još jedan veliki problem. Na rubu je građanskog rata
Gaza u ruševinama, nestaje struje, pitke vode, lijekova...
U isto vrijeme, sam Izrael tresu žestoki ulični sukobi i napadi židovskih i arapskih prosvjednika, kao i naoružanih ekstremista, na objekte i pripadnike druge zajednice. Izraelski dužnosnici, uključujući predsjednika Rivlina, upozorili su na to da bi ovo "ludilo" moglo dovesti do "bezrazložnog građanskog rata". I Netanyahu je rekao da ti nasilni ulični obračuni i pokušaji linča, odnosno "pogromi", predstavljaju veću prijetnju Izraelu od napada Hamasa, prenosi Guardian.
"Mislim da od osnutka Države Izrael nismo vidjeli ovakvu vrstu domaćeg (građanskog) nasilja. Nismo daleko od građanskog rata, a razina nasilja je i sad takva da ne znam možemo li je kontrolirati", upozorio je bivši direktor izraelske sigurnosne službe Shin Bet (ekvivalent američkog FBI-a) Ami Ajalon za portal Vox.
Iako Izrael tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve Hamasa, kao što su njihovi podzemni tuneli, zapovjedni centri i platforme za ispaljivanje raketa, pri čemu napominju da se Hamas često skriva u civilnim zgradama i naseljima, tjedan dana silovitog bombardiranja Gaze opet je ostavilo ovaj sa svih strana blokiran pojas zemlje dug 40 kilometara, velik kao pola Zagreba i s gotovo dva milijuna stanovnika, u ruševinama. Na snazi su redukcije struje, a u nekim područjima i potpuni nestanak. Osim električnih vodova, bombe su uništile i mnoge vodovodne cijevi, kao i ceste.
Gazi prijeti i nestašica goriva, lijekova, kao i hrane za stoku i perad. Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda (OCHA) upozorio je na to da se "otpad i kanalizacijske vode skupljaju na ulicama". A bombe su uništile ili oštetile i ceste koje vode do glavne bolnice Al-Šifa, kao i kliniku za žrtve bombardiranja koju vodi humanitarna organizacija Liječnici bez granica (MSF), javlja Guardian.
U izraelskom bombardiranju pogođene bolnice, ubijeni liječnici, srušena zgrada stranih medija
Jedan od dvoje neurologa u cijeloj Gazi, dr. Moen Alul, ubijen je u nedjelju ujutro kad je izraelski zračni udar pogodio njegovu kuću u gradu Gaza (Gaza City). U istoj seriji napada ubijen je i dr. Ajman Abu al-Auf, ravnatelj Odjela za internu medicinu u bolnici Al-Šifa, koji je također obučavao nove liječnike u bolnici. U istoj razornoj seriji napada, koja je ciljala mrežu tunela Hamasa ali je izazvala urušavanje triju stambenih zgrada, poginulo je 42 Palestinaca.
Prema izvještaju OCHA-e, četiri bolnice koje vodi ministarstvo zdravstva Gaze oštećene su u bombardiranju, kao i dvije bolnice koje vode humanitarne organizacije, dvije klinike, zdravstveni centar i ustanova Palestinskog crvenog polumjeseca. Bolničari na terenu kažu da je uništenje veće nego ono u ratu Izraela i Hamasa 2014., kada je u 50 dana ubijeno više od 2000 i ranjeno oko 11 tisuća Palestinaca, od čega oko dvije trećine civila. Dodatni problem je što spasioci zbog bombardiranja ne mogu niti pretražiti sve ruševine u potrazi za eventualnim preživjelima.
Podsjetimo, izraelske zračne snage srušile su i neboder u kojem su bili smješteni uredi katarske Al Jazeere i američkog Associated Pressa, što su ti mediji, kao i Europska udruga novinskih agencija (EANA), međunarodna nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) i Udruga stranog tiska (FPA) u Izraelu i na palestinskim teritorijima osudili kao ugrožavanje medijskih sloboda.
Napad "nije opravdan bez obzira na to koristi li ga Hamas ili ne", rekao je izvršni direktor RSF-a Christian Mihr te je na Twitteru napisao: "Proglašavanje ureda za medije ciljem za sukobe i nemire ratni je zločin."
Izraelska vojska i sam Netanyahu pak inzistiraju da je zgrada bila "sasvim legitimna meta" jer je u njoj "bio smješten obavještajni ured palestinske terorističke organizacije Hamas, koji planira i organizira terorističke napade na izraelske civile".
"Izrael je upozorio prisutne u zgradi prije pokretanja napada", rekao je Netanyahu i naglasio: "Ciljamo na terorističku organizaciju, koja pak cilja naše civile i skriva se iza njih, koristeći ih kao živi štit."
Izraelski veleposlanik UN-a Gilad Erdan također je rekao da se "odgovor Izraela na neselektivne napade Hamasa strogo pridržavao međunarodnog prava" te da "Izrael poduzima velike korake prema sprječavanju povećanja broja civilnih žrtava".